Konferencijske vijesti Preporučeno

Gradonačelnici: Treba nam burza otpada

Lokalna samouprava odlaže otpad na smetlišta jer kazni nema i deponiranje je još uvijek najjeftiniji način “gospodarenja” otpadom. Prikupljanje odvojenog otpada je skuplje i lokalne zajednice koje se trude zbrinjavati otpad se na taj način “kažnjavaju” većim naknadama, zaključak je okruglog stola o Odlaganju otpada i lokalnom razvoju na drugom danu konferencije “48 sati – susret gradonačelnika i poduzetnika”. Prvi korak države trebao bi biti pomoći lokalnim zajednicama u izgradnji centara za zbrinjavanje otpada, pa u konačnici čak i osnovati i burzu otpada kako bi se te investicije isplatile, zaključili su gradonačelnici.

– Jedna od mjera i jest formiranje burze otoka, rokovi su kratki i ambiciozni, ali to se brzo može organizirati, ali sve je stvar prakse i kako će to funkcionirati u praksi – kaže Sanja Radović Josić iz MZOE.

Ivan Jurešić, iz tvrtke Ponikve Krk, ispričao je kako je ta jedinica lokalne samouprava imala problema s kapacitetom odlagališta i morali su uvesti sortiranje otpada, premda je i njima, a i u biti cijeloj državi, deponiranje otpada najjeftinije i to treba mijenjati jer bez promjene zakonske regulative nećemo nikoga motivirati da se pokrene.

Vrijedna sirovina

Otpad je vrijedna sirovina, dio tog otpada kroz kružnu ekonomiju je čisti novac, štedi se energija, štedi se voda, otvaraju se nova, zelena radna mjesta, rekao je Ljubomir Majdandžić, direktor Fonda za zaštitu okoliša te pozvao lokalnu samoupravu da ipak ulažu u sortirnice i razvoj gospodarenja otpadom kako bi sustigli prijaviti se za sredstva iz fondova Europske unije, kojima raspolaže Fond, premda im Fond neće dati novac za to.

– Novac postoji, državni i iz fondova EU, ali trebaju nam ideje i projekti – rekao je Majdandžić.

Dušan Šćulac, čelnik Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina kraj Rijeke rekao je da je Centar pri kraju te kako će se njima koristiti ne samo Rijeka, Primorsko-goranska županija i Istra.

– Jako sam sretan što će taj sustav uskoro profunkcionirati u Marićini, još i više jer uskoro idem u mirovinu – nasmijao je Šćulac dvoranu.

No, nije sretan činjenicom da gospodarstvo još nije u tolikoj mjeri prihvatilo otpad kao sirovinu, pa ga ne otkupljuje. No, cilj strategije gospodarenja otpadom je ‘zero waste’ do 2020., kad ćemo morati plaćati kazne od Europske komisije.

– Idite korak po korak u sustav odvojenog prikupljanja otpada, ne može se ići iz opanaka u zlatne cipele – kazao je Šćulac.

Prebacivanje odgovornosti

Zaiskrilo je u jednom trenutku u dvorani, jer je to teška tema za gradove, gospodarenje otpadom je skupo, a dio gradova je u tome otišao dalje, a dio se nije ni pokrenuo.

– Ciljevi jesu ambiciozni, ima sredina koje su se potrudile, a dio sredina nije napravio ništa i posljedice će plaćati krajnji korisnici odnosno građani – rekla je Sanja Radović Josić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

– Država je svu odgovornost prebacila na jedinice lokalne samouprave, a ne na ministarstva. Svim recikliranim otpadom gospodare privatne tvrtke  u Puli, a ne komunalne tvrtke lokalne samouprave, čulo se iz publike, a jedan od prijedloga je bio i da Fond preuzme gospodarenje određenim kategorijama otpada, kako bi pomogao lokalnim samoupravama.

Komentari