Prema nekim istraživanjima, do svoje smo 18. godine postigli već 80 posto životne izloženosti sunčevim UV-zrakama, a kod odraslih je pojava raka uvjetovana upravo količinom opečenosti od sunca u djetinjstvu. Dakle, koža pamti. Stoga nije suvišno ponoviti: prvi dan po dolasku na more ne pretjerujte sa sunčanjem, izbjegavajte ga od 10 do 17 sati, koristite sunčane naočale i šešire širokog oboda. Proizvodi za zaštitu od sunca moraju se nanijeti na kožu barem 30 minuta prije izlaska na sunce, a potom svaka dva sata, zapravo nabolje nakon svakog kupanja i brisanja. U SAD-u se proizvod ne smije tek okvirno označavati otpornim na vodu i znoj te isticati da štiti od sunca, već se mora naznačiti da je, primjerice, otporan na vodu 30 ili 70 minuta, nakon čega se nanosi ponovo.
Na moru i kontinentu
Treba koristiti proizvode koji imaju visoki faktor sa zaštitom od UVA i UVB zraka. Za odrasle bi bilo dobro da ne koriste preparate koji imaju manji faktor od 30, a za djecu ništa manje od 50. Važno je napomenuti da se ti preparati moraju nanijeti u debljem sloju jer će samo tako doista pružiti zaštitu označenu na proizvodu. Budući da je lice vrlo osjetljivo područje, posebno treba paziti na kapke, usnice, nos te uši. Nakon kupanja treba tuširanjem isprati sol, pijesak i ostatke krema, a potom na tijelo nanijeti proizvod koji vlaži i hladi kožu. Zaštita je potrebna i za oblačnog vremena zbog odbijanja sunčevih zraka s vode, pijeska ili betona. Kreme za zaštitu od sunca ne nanose se samo kada smo na moru, nego i na kontinentu, jer opasnost od opeklina vreba i u šetnji ili pri odlasku na posao.
U igri i čokolada
Određivanje zaštitnog faktora ovisi o fototipu kože koji se utvrđuje prema sklonosti crvenilu nakon izlaganja suncu. Osobe svijetle puti, sa svijetlim očima i kosom, podložnije su opeklinama pa se trebaju sunčati kratko i postupno. Inače, pogrešno je uvjerenje da će odlazak u solarij biti dobra priprema za sunčanje, jer se tamnjenjem u solariju zapravo povećava oštećenost kože.
Nutricionisti pak preporučuju hranu bogatu antioksidansima ili određenim vitaminima koji čuvaju kožu od sunca. Dobro je stoga jesti rajčice, dinje, mrkvu, marelice, mango, slatki krumpir, lubenice, agrume, papriku, špinat, brokule te bobičasto voće. Tu su i orasi, ribe, školjke, jaja, kelj, grašak, zeleni čaj te - iznenađenje - tamna čokolada. Čokolada s visokim postotkom kakaa pokazala je odlične rezultate nakon što se pri istraživanju konzumirala 12 tjedana po 20 grama dnevno.