Kako bi budućim mladencima olakšali probleme, kako financijske tako i organizacijske, s kojima se susreću do izgovaranja sudbonosnog ‘da‘, domišljati organizatori su osmislili brojne sajmove za vjenčanja.
Ulaganje organizatora u ovakve projetke se do prije dvije godine isplatilo, no sada je svake godine situacija sve neizvjesnija, a konkurencija sve veća.U Hrvatskoj postoji nekoliko sajmova vezanih uz tu tematiku, no dva najveća su Sajam vjenčanja u organizaciji Adria Media Zagreba te Dani vjenčanja Paneno projekta. Ovi sajmovi se odvijaju po svim većim gradovima Hrvatske, a imaju i dugogodišnju tradiciju.
Sajam Dani vjenčanja organizira se u Zagrebu od 2004. godine, a Paneno projekt je i drugu godinu za redom suorganizator sajma vjenčanja u Bosni i Hercegovini. Ovaj sajam prosječno godišnje posjeti 10 tisuća ljudi, a imaju oko 150 izlagača. -Ideja za sajam je nastala iz prirode mog ugostiteljskog posla kao vlasnice restorana i cateringa kojem su vjenčanja jedna od ključnih usluga, rekla je vlasnica Paneno projekta, Dijana Pavković. Radi potrebe za poboljšanjem i proširenjem usluga za vjenčanja nastala je ideja okupljanja svih ponuđača koji se bave tom tematikom na jednom mjestu. Ovogodišnji Dani vjenčanja odvijaju se od od 26. do 28. listopada na Zagrebačkom velesajmu.-Do 2010. godine, organizacija Dana vjenčanja se isplatila za sve sudionike - kaže Pavković. Izlagači su dogovarali poslove, mladenci su skratili vrijeme potrebno za pronalazak svega potrebnoga za poseban dan i ostvarili popuste, a organizatori su podmirili troškove izložbenog prostora. No, u zadnje dvije godine situacija se promijenila. Obzirom da se sve manje mladih ljudi odlučuje na vjenčanje, manja je i potražnja za uslugama koje se nude na sajmu. Ističe kako se traže samo najosnovnije i najpotrebnije stvari za vjenčanja, a to znači i manje prihode izlagača kao i manji marketinški budžet. - Mi kao organizatori moramo odobravati rabate kako bi uopće bili u mogućnosti održati ovu manifestaciju i tu je izostala isplativost ovakvog sajma - rekla je Pavković. Uz to, organizatori velikih sajmova vjenčanja se bore i sa sličnim sajmovima koji se odvijaju po trgovačkim centrima pa ciljani sajmovi gube na vrijednosti. -Takvim organizatorima je primarni cilj dovesti kupce u trgovački centar, a prostore za izlagače dijele gratis - napomenula je Pavković. No, i ove godine su iz Panemo projekta uspjeli zadržati izlagače, ali priznaju i kako je upitno što će se događati iduće godine. Organizatori ova dva sajma smatraju kako je tržište za ovakve sajmove zasićeno te pogođeno krizom i recesijom koje se osjete. Uz to, vjeruju i kako u Hrvatskoj nema potrebe za više od dva sajma godišnje. - Pri tome ne mislim na manje (lokalne) sajmove s 15-ak izlagača i bez dobrog marketinškog budžeta - napominje Pavković. No, organizatori oba sajma napominju i kako nemaju ništa protiv zdrave konkurencije i kako će na posljetku samo najbolji isplivati.Potencijalni izlaz iz trenutne situacije vide u ulasku Hrvatske u Europsku uniju nakon kojeg se nadaju da će se pojaviti nove tvrtke koje će se htjeti pozicionirati na tržištu vjenčanja i prepoznati originalne organizacije. -Obzirom da Sajam vjenčanja ima već neko vrijeme međunarodni karakter (posjetitelji i izlagači dolaze iz Mađarske, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije) vjerujemo kako će ulazak Hrvatske u EU otvoriti i dodatne mogućnosti suradnje te da će sajam poprimiti i novu dimenziju, rekla je Andrea Bolješić, direktorica Sajma vjenčanja.
Sajam vjenčanja, koji ima svoju tradiciju već 15 godina, se organizira u Zagrebu, Osijeku,Rijeci i Splitu, a nastao je kao dodatna ekstenzija magazinu Vjenčanja. Isplativost ovakve vrste sajma, slažu se i iz Adria medije je upitna jer je s jedne strane takav sajam ulaganje u brend i odlična sinergija s klijentima. No druga medalja ovakvog sajma su troškovi koji su visoki, pogotovo kod Sajma vjenčanja koji je međunarodni pa se radi o milijunskim iznosima. Problem stvara i naplata, a uz ulaznice, organizatori prihod ostvaruju od izložbenog prostora.