Lider trend

Što dojenčad treba jesti?

Kata Pranić

Kvalitetna prehrana jedan je od osnovnih uvjeta za dobro zdravlje dojenčeta, jer već u prvim mjesecima života počinje prevencija nekih budućih bolesti – u djetinjstvu anemije ili pretilosti, a kasnije primjerice kroničnih bolesti srca i krvinih žila te dijabetesa. Prehrambene navike stvorene u ranom djetinjstvu odrazit će se na cijeli život, pa ako su loše – donijet će i takve posljedice. Iako postoje brojne teorije i još više savjeta, važno je u prehranu dojenčeta koje se u prvim mjesecima hrani isključivo mlijekom, majčinim ili nadomjesnim, na vrijeme uvesti raznovrsnu prehranu bogatu proteinima, ugljikohidratima, mastima te mineralima i vitaminima. Ne tako davno postojale su predrasude o zdravlju djece; mršavo je bolesno, a debelo zdravo. No, nije tako. Niti je mršavo dijete bolesno, niti će debelo dijete, ako i jest zdravo u prvim godinama života, to i ostati. Djeca postaju debela zbog nekvalitetne prehrane, previše ugljikohidrata i masti, pa, nažalost, mnoga već u djetinjstvu zbog pretilosti pate od dijabetesa. Nepravilno hranjena djeca, koja jedu malo povrća i mesa, često pate od anemije, nedostatka željeza, što utječe na imunosni sustav.

Voćni obrok

Prehrana djece mora se temeljiti na proteinima, ugljikohidratima, mastima, vitaminima i mineralima. Kad se radi o dojenčetu, njegova prehrana u prvoj godini života temelji se na mlijeku, ali već nakon petog mjeseca treba polako uvoditi i ostale vrste hrane, najprije voće i žitarice, pa povrće i meso. Dojenčad koja se umjesto majčinim hrani nadomjesnim mlijekom treba već u petom mjesecu života početi jesti voćne kašice, a mjesec dana kasnije to bi trebala i djeca koja su dojena.

Uvođenje nove vrste hrane u jelovnik dojenčeta podrazumijeva i novi okus na koji se dijete treba naviknuti pa ga ne treba forsirati. Pritom treba znati da tako malo dijete posve drukčije od odraslih doživljava okus hrane. Ono što je odraslima bezukusno, dojenčetu je dobro, ali će mu trebati vremena da se privikne na novu hranu. Voćnim obrokom u početku se zamjenjuje jedan mliječni obrok. Dok se dijete navikava na novi okus i vrstu hrane, usput se navikava i na hranjenje žlicom. Prve voćne kašice trebale bi biti od jabuke i kruške, mjesec dana kasnije dodaju se banane, marelice, breskve, šljive i trešnje. Dojenčetu bi tek u desetom mjesecu života trebalo dati kupine, borovnice i maline, a nakon prvoga rođendana jagode, agrume, orah, lješnjak i badem.

Povrće, riba, meso

Kada se dijete navikne na voćni obrok, u kašicu treba dodati žitnih pahuljica, onih obogaćenih željezom. Prehrambena voćna faza dojenčeta trebala bi trajati dva mjeseca prije nego što se u prehranu uvede povrće i meso; perad, teletina, janjetina te riba. Kad se radi o uvođenju povrća u prehranu dojenčeta, najbolje je početi s korabom, tikvicama, bučom i batatom. Osmomjesečna beba može jesti mrkvu, krumpir, mahune, brokulu i cvjetaču, dva mjeseca kasnije na jelovnik treba dodati grašak, repu, rajčicu i krastavac. Grah, špinat i blitvu može jesti 12-mjesečno dijete, ali samo mjesec ranije dobro će mu doći zelje, poriluk, paprika i leća. Meso i ribu dijete treba početi jesti tek u osmom mjesecu života, prvo bijelu ribu, dok će plava doći na red tek nakon pet mjeseci. Od mesa na bebinu jelovniku najprije se treba naći bijela piletina i puretina te janjetina, a mjesec dana kasnije može jesti teletinu. Junetinu i govedinu davati tek u jedanaestom mjesecu života, a što kasnije iznutrice, sivnjetinu i suhomesnate nareske. Dojenčadi se prije navršene prve godine života ne smije dati cijelo jaje; najprije se daje žumanjak pa poslije bjelanjak. Što se tiče masnoća, šestomjesečno dojenče može jesti maslinovo ulje, biljno tek tri mjeseca kasnije, a maslac u torti za prvi rođendan.

Do prvog rođendana dijete bi se trebalo naviknuti na raznovrsnu hranu, ali imati jutarnji i večernji mliječni obrok te jesti žlicom i piti iz čaše. U toj dobi već će upoznati okuse obiteljske kuhinje, ali još nije spremno za jake začine.

 

 

 

 

 

Komentari