Pod ogromnim pritiskom nedostatka radne snage na tržištu, za kojeg nitko nije mogao predvidjeti da će u toj mjeri raditi problema hrvatskom gospodarstvu, poduzetnici su počeli grabiti u jedan, do sada potpuno neiskorišteni bazen radne snage – u blokirane.
Radi se o 330 tisuća građana od kojih bi dio njih možda i radio, ali izbjegavaju redovne radne odnose kako im vjerovnici ne bi 'pojeli' dobar dio primanja. Petar Lovrić, vlasnik Kadusa, agencije za privremeno zapošljavanje i aktivan član Hrvatske udruge poslodavaca, istaknuo je da se za sada takvi građani snalaze sa sezonskim poslovima, koriste vaučere no da većina njih zapravo želi raditi 'na crno'.
– Niti jedan ozbiljan poslodavac ne želi zapošljavati radnike pod takvim uvjetima, ali na tržištu jednostavno nema zamjenskih radnika. To je ozbiljan problem kojim se društvo treba pozabaviti jer postojeći propisi jedino potiču sivu ekonomiju – smatra Lovrić. Trebalo bi, dodaje, naći neku ravnotežu u tome da se zadovolje vjerovnici i da sve bude legalno, a da blokirani ipak dobiju priliku za dostojan život, bilo kroz povećani dio primanja koji bi im ostao nakon podmirenja vjerovnika, bilo kroz dulji period vraćanja dugova.
– Radi se o 300 tisuća ljudi koji sve dublje tonu u izolaciju i ova država mora pronaći način da ih vrati u društveni život dok se ne predaju. Blokirani su veliki potencijal na hrvatskom tržištu rada i netko se mora pobrinuti za tu populaciju. Puno su veći potencijal od radnika iz, primjerice, Indije, Pakistana ili Kine, koji će poslodavcima koji ne žele puno plaćati radnu snagu, donijeti veći profit, ali društvo od njih nema ništa – zaključuje Lovrić.
Tako se, primjerice, puno očekivalo od kineskih radnika koji grade Pelješki most, međutim, kao i na svim ostalim poslovima u svijetu, oni svu zaradu šalju kući i jednostavno nisu potrošači.