Aktualno
StoryEditor

Marković, predsjednik Uprave DI-ja Klana: Bolje je imati deset tvornica stolica, nego deset pilana

15. Prosinac 2016.

U uništenoj domaćoj drvoprerađivačkoj industriji Drvna industrija Klana jedina je tvrtka koja je baš svu proizvodnju usmjerila na stvaranje finalnog proizvoda i jedina koja se specijalizirala za proizvodnju stolica. Njezina je većinska vlasnica talijanska tvrtka Klana Italia (58,56 posto dionica), 36,05 posto dionica u vlasništvu je Miladina Markovića, tvrtkina direktora u posljednjih dvadeset godina, a preostalih 5,34 posto drže manjinski dioničari. Na početku razgovora rješavamo dvojbu o nazivu proizvoda DI-ja Klane. Je li to stolac ili stolica? Marković tvrdi da oni proizvode stolice jer tako svi u branši nazivaju sjedalice s naslonom, a stolac je tronožac ili čeveronožac, ali uglavnom bez naslona.

• Vaših stolica na domaćem tržištu nema, zato javnost uglavnom i ne zna da ovdje u Klani, na rubu Gorskog kotara, na godinu proizvedete oko milijun stolica i da slovite za jednog od njihovih najvećih proizvođača u Europi. Zbog čega vam domaće tržište nije zanimljivo?

Radimo s dizajnerima izvana, pokušavamo u posljednje vrijeme i s onima u Hrvatskoj, a dio programa radimo prema nacrtu kupca. Oduvijek je domaća proizvodnja namještaja bila mješavina našeg i stranog dizajna prilagođenoga tržištu i proizvodnji. Ne slažem se s time da je to manjkavost.

- Velika smo tvornica, zapošljavamo 456 ljudi, i prošlog petka proizveli smo milijuntu stolicu ove godine. Domaće tržište nije ozbiljan korisnik naše robe. Ukupna godišnja prodaja stolica svih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj odgovara možda desetini naše proizvodnje. Radit ćemo na tome da domaćem tržištu možemo ponuditi stolice koje prodajemo u inozemstvu, i to tako da povećamo broj nekih modela koje proizvodimo za strane naručitelje u serijama od najmanje 10.000 komada pa ih ponudimo i ovdje. Razumijem da bi netko možda htio kupiti osamdeset stolica drugog modela, ali nama je problem i trošak napraviti ih. Orijentirali smo se na velika tržišta na kojima smo zauzeli dobar položaj, gdje smo prepoznati, prihvaćeni i poštovani.

• Stolice izvozite na zahtjevna i visokokonkurentna tržišta, u Francusku, Njemačku i Italiju. Kako uspijevate ostati konkurentni u utakmici s tehnološki naprednom konkurencijom?

- Ključni strateški temelji na kojima smo razvijali tvrtku geostrateški su položaj i domaća sirovina. Blizu smo svih europskih tržišta, a Hrvatska je 48 posto pod iskoristivim šumama i imamo sreću što su to 75 posto državne šume. Imamo dugoročne ugovore s Hrvatskim šumama, osiguranu sirovinu; naša konkurencija to nema, prije svega Talijani, koji sirovinu moraju uvoziti. Nisu pouzdani, skuplja im je sirovina, a mi u svakom trenutku imamo zalihu materijala da možemo odgovoriti na sve zahtjeve kupaca. Toj smo pouzdanosti onda dodali tehnologiju, ljude i tržište.

• Izvoz finalnih proizvoda u velike prodajne lance koji ne nose identitet hrvatskog dizajna, nego su brend stranih kupaca, kao jednu od manjkavosti branše navodi Strategija drvoprerađivačke industrije, sektorskog udruženja u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Što mislite o toj primjedbi?

- Oduvijek je domaća proizvodnja namještaja bila mješavina našeg i stranog dizajna prilagođenoga tržištu i proizvodnji. Ne slažem se da je to manjkavost. Bilo bi fenomenalno kad bi bilo još deset tvornica koje bi proizvodile stolice, makar i prema dizajnu stranih kupaca, ali imali bismo još deset finalnih proizvođača, a ne pilana. Ne mislim da je to velika zapreka razvoju drvne industrije.

Cijeli intervju pročitajte u novom broju Lidera.

19. travanj 2024 16:39