Konkurentnost je odraz naše spremnosti za privlačenje investicija. Tu se mjerimo u apsolutnom smislu – kako stojimo u određenim područjima, ali imamo i rangiranje, ljestvicu konkurentnosti gdje se to odražava jesmo li spremniji i sposobniji od naših susjeda za privlačenje investicija jer tržište je sada globalno i kapital ide tamo gdje se može oplemeniti, objasnio je pri predstavljanju Izvješća o globalnoj konkuretnosti Svjetskog gospodarskog foruma predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić. U tom izvješću uključeno je 98% svjetskog BDP-a, a podatci o Hrvatskoj mogu se pratiti od 2002. godine. Međutim, ono najzanimljivije je kako se na toj ljestvici krećemo iz godine u godinu. Bilježimo poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu, Hrvatska se pomaknula sa 77. na 74. mjesto.
- Na 74. mjestu mi govorimo da u biti nismo sposobni nositi se s utakmicom koju igramo u igri koja se zove Europska unija. S jedne strane nam treba vlast da donese one odluke, strategije koje će nas osposobiti za utakmicu, ali treba nam i društveni konsenzus, ne samo oko vizije nego i oko vrednota, rekao je Ivica Mudrinić.
Hrvatska je u usporedbi s prosjekom Europe i Sjeverne Amerike relativno slaba u području inovativnosti, što je prema Mudrinićevu mišljenju najviše zabrinjavajuće. No, naglasio je kako se nada da ćemo iskoristiti sredstva iz fondova Europske unije koja su namijenjena poboljšanju upravo tog područja, a natječaj je i danas aktualan te se na njega može prijaviti. Osim učinkovitijeg poljoprivrednog gospodarenja i pravnog okvira, rasipnosti državne potrošnje, transparentnosti Vladinih politika, mnogo je područja u kojima Hrvatska ima slabije rezultate.
- Vlada i javni sektor je prilično prisutan u ovom segmentu gdje smo relativno slabiji, a to je i prilika. To zapravo znači da u vrlo kratkom roku možemo napraviti značajan pomak ako imamo jasnu strategiju, ako imamo poluge u vlasti koje nam omogućuju da postignemo ono što želimo, da ciljeve realiziramo, optimističan je Mudrinić.
Najkritičnije prema percepciji gospodarstvenika su niska učinkovitost javne uprave, nestabilnost politika poreznih stopa (česte promjene), korupcija, restriktivno javno zakonodavstvo i nedostatna sposobnost za inovacije. Indikatori koji pokazuju najveći rast su standardi revizije izvješćivanja, zaštita interesa manjinskih dioničara, stupanj zaštite ulagača, makroekonomsko okruženje, više obrazovanje i trening, efikasnost tržišta roba, tržište rada, rast financijskog tržišta i poslovna sofisticiranost.
Zaključci koje je iznio Mudrinić u ime Nacionalnog vijeća za konkurentnost su sljedeći: Bilježimo blago, ali nedovoljno povećanje konkurentnosti koje bi omogućilo bolji i sigurniji život. Konstantan pad inovativnosti i tehničkih sposobnosti čini nas nespremnim za četvrtu industrijsku revoluciju. Nužno je bez odgađanja provesti strukturne reforme i više nego ikada potrebna je jasna vizija hrvatske budućnosti. Mudrinić je dodao kako trebamo postaviti jasan cilj, jer ako to ne učinimo svi su ciljevi dobri te naglasio kako nismo sposobni pretočiti slavonsko bogatstvo u realizaciju i time ne činimo ništa da spriječimo egzodus mladih iz tih krajeva.