Ukoliko Tehničku analizu želimo uspješno primjenjivati na određenom tržištu, mora prije svega biti zadovoljen osnovni preduvjet – likvidnost. U posljednjih nekoliko godina (od 2008. g.), svjedoci smo kontinuiranog opadanja dnevnog volumena trgovanja na Zagrebačkoj burzi, odnosno uzročno posljedična veza je smanjena likvidnost. Možemo li u takvim uvjetima uspješno primjenjivati jedan od najmoćnijih alata za detekciju budućeg smjera kretanja dioničkog indeksa ili pojedine dionice? Cilj nam je kroz povijesni pregled domaćeg dioničkog tržišta, od 2008. g. pa naovamo, retroaktivno pokazati mogućnosti primjene Tehničke analize, te prednosti i mane korištenja ove analitičke metode. Referentni dionički indeks hrvatskog tržišta kapitala naziva se Crobex, a sastoji se od:
Tablica 1. – Sastavnice Crobexa
Promatrajući grafikon 1, odnosno kretanje vrijednosti indeksa od 1998 g. pa do 2016. g. možemo izvući slijedeće činjenice:
1. Povijesni maksimum na 5.392,94 bodova postignut je u listopadu 2007. g. 2. Za stvaranje cijenovnog obrasca – trostruki vrh (triple top) bio je potreban vremenski period od 6 mjeseci 3. Početkom 2008. g. dolazi do proboja „neckline-a“ i potvrde obrasca trostruki vrh 4. Za investitore koje su u to vrijeme bili u „long“ pozicijama, vrlo jasan signal za na promjenu trenda 5. Crobex je cijelu 2008.g. proveo u medvjeđem trendu, dosegnuvši minimum na 1.262,58 bodova 6. Crobex je nakon dosezanja vrha u 2007. g., izgubio čak 76,6% vrijednosti 7. Promatrajući odnos vrijednosti indeksa i 20 SMA (simple moving average) u zadanom vremenskom periodu, zaključujemo da se u rastućem trendu cijena zadržavala iznad linije 20-dnevnog pomičnog prosjeka, a u padajućem trendu cijena se zadržavala ispod 20-dnevnog pomičnog prosjeka (još uvijek se nalazi ispod 20-dnevnog pomičnog prosjeka)
Grafikon 1 – Crobex (mjesečni grafikon)
Jednom prilikom kolega je na predavanju spomenuo da se pomoću alata Tehničke analize mogla predvidjeti krizna 2008. g. i pad vrijednosti većine svjetskih dioničkih indeksa. Složio bih se sa njime u jednom dijelu, a to je da su određeni obrasci (signali) postojali i u skladu sa njima trebalo je reagirati i zatvoriti otvorene „long“ pozicije. Ono što bi svakako htio nadodati je da ni Tehnička analiza nije mogla predvidjeti do koje će vrijednosti rasprodaja trajati, te koliko dugo?
Ako se vratimo temeljima Tehničke analize i referiramo se na jedno od osnovnih pravila, to je da trend postoji sve dok cijena u korekciji ne premaši 2/3 vrijednosti postojećeg trenda, možemo zaključiti da su investitori korektivnu fazu trebali iskorištavati za nove long pozicije. Ako promotrimo grafikon, prva veća reakcija tržišta, stvarno se dogdila na razini 38,2% fibo korektivne vrijednosti, odnosno na 3.500 bodova, nakon čega je uslijedio povrat od gotovo 500 bodova. Nažalost, većina investitora je i postupala na ovaj način, što zbog prethodno spomenutih tehničkih pretpostavki, što zbog neznanja, a ignorirajući vrlo važan aspekt svakog investicijskog ciklusa – kvalitetan „money management“. Kombinacijom alata koje nam nudi Tehnička analiza i kvalitetnim upravljanjem rizicima (risk management), dolazimo u situaciju da je naša investicija do određene mjere osigurana (stop loss- unaprijed definirani rizik od gubitka), a profit postaje pitanje vremena.
Na Zagrebačkoj burzi postoji još jedna otegotna okolnost za investitore, a to je nemogućnost otvaranja „short“ pozicija ili ostvarivanje zarade i kada vrijednost indeksa ili dionica pada. U ovom slučaju su posebno hendikepirani trgovci kojima je Tehnička analiza osnovna podloga u donošenju investicijskih odluka. Pogledajmo primjer dionice najveće hrvatske naftne kompanije – INA (ticker: INA-R-A), gdje smo pronašli jedan vrlo važan cijenovni obrazac – descending triangle (grafikon 2), no zbog nemogućnost „short-anja“ nismo mogli iskoristiti potencijalnu priliku. Probojem donje stranice trokuta, obrazac je potvrđen, a otvaranjem „short“ pozicije mogli smo ostvariti profit od oko 23,5%. Uvođenjem ove opcije, smatram da bi tržište svakako dobilo na dinamici i volumenu trgovanja.
Grafikon 2 – INA (dnevni grafikon)
Unutar samog indeksa postoje dionice s kojima se više i manje trguje, pa je u našem slučaju preporučljivo trgovati sa dionicama koje imaju veće dnevne volumene. Idemo pogledati grafički primjer jedne manje likvidne dionice i kako se tehnički postaviti. Radi se o dionici tvrtke Varteks (ticker: VART-R-A). Od početka lipnja do kolovoza 2016. g. vrijednost dionice zadržavala se unutar trgovačkog kanala, odnosno između vrijednosti 14,00 i 16,00 bodova. Odabrani vremenski period je nekoliko mjeseci, a svaka svijeća na grafikonu označava raspon trgovanja od 1H. Možemo odmah primjetiti da pojedine svijeće uopće nemaju tijelo, odnosno cijena otvaranja i zatvaranja u zadanom intervalu je ista. Također možemo primjetiti da su cijene otvaranja često više ili niže u odnosu na cijenu zatvaranja, što nam sugerira na smanjenu likvidnost (nastaju „gap-ovi“). U ovom slučaju teško je za očekivati formiranje pojedinih cijenovnih obrazca, a mogućnost korištenja alata Tehničke analize svedena je na minimum.
Svi investitori koji žele koristiti alate Tehničke analize na Zagrebačkoj burzi, te pomoću njih raditi procjene cijenovnih kretanja trebali bi na umu imati slijedeće činjenice:
1. Smanjena likvidnost utječe na kreiranje pojedinih cijenovnih obrazaca 2. Najbolji vremenski interval za izradu analize – dnevna svijeća u vremenskom periodu od jedne do tri godine 3. Mogućnost ostvarivanja profita u dnevnom trgovanju svedena na minimum – stopa povrata minimalna u odnosu na mogući gubitak (dugoročno neodrživ omjer rizik/profit) 4. Visoka korelacija Crobex indeksa sa kretanjem vodećih svjetskih dioničkih indeksa
Grafikon 3 – Varteks (dnevni grafikon)
Mogućnost iščitavanja određenih informacija iz grafičkog prikaza kretanja cijene dionice dovedena je gotovo do savršenstva. Tehnička analiza nam omogućava da u svega par minuta možemo proanalizirati određenu dionicu (ili drugi financijski instrument), te odrediti budući smjer kretanja.
U određenim tržišnim uvjetima, ni alati Tehničke analize nisu nepogrešivi, stoga je ovu činjenicu neophodno imati na umu. Tržišne anomalije najbolje je izbjegavati, jer stajanje po strani (ne ulazak u poziciju) je isto pozicija. J
Autor: Zdenko Grđan, Analitičar i intraday fx trader
Pratite nas na našoj Facebook stranici
IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI (DISCLAIMER):
Sadržaj u članku ne predstavlja investicijski savjet niti se smije tumačiti kao preporuka za trgovanje na tržištu kapitala i ostalim financijskim tržištima. Autora se odriče odgovornosti i ograđuje od bilo kakvog eventualnog gubitka nastalog trgovanjem na osnovi ove analize. Ideje izražene u ovoj analizi su isključivo mišljenje Autora, a ne kompanije u kojoj radi. Sve izneseno u članku napisano je isključivo u edukacijske svrhe. Prije početka trgovanja važno je razumjeti rizike povezane s trgovanjem financijskih instrumenata i financijskih proizvoda. Trgovina dionicama, ETF-ovima, futures ugovorima, valutama (FX), CFD-ovima, opcijama, instrumentima sa financijskom polugom i ostalim financijskim instrumentima uključuje visoki rizik, pa postoji mogućnost od gubitka cjelokupnog depozita pa i više od toga. Vi i jedino Vi ste odgovorni za svoje investicijske odluke. Jedina preporuka koju dajemo je da se posavjetujete sa ovlaštenim investicijskim savjetnikom.