N@kovanj

Sedam dana u travnju

Ne trebate raditi na newsdesku ili internetskom portalu pa da uočite popriličan raskorak tema koje stižu iz onoga što nazivamo, uvjetno rečeno, razvijenim svijetom i Hrvatske. No ako to radite svakodnevno i time zarađujete za kruh i kredite svagdašnje, poput autora ovih redaka, katkada vam od siline tog procijepa koji gledate na ekranu doslovce bude muka.

Bez pretenzije za bilo kakvom egzaktnošću, već samo na temelju vlastite impresije, evo nekoliko primjera samo iz proteklog tjedna koji je još svjež u sjećanju. Stjecajem okolnosti bilo je to onih tjedan dana u travnju kada se iz godine u godinu sve više čini kako smo zapeli u nekom vremenskom procijepu iz kojeg nema izlaza, no puno drugačije više nije niti u preostalim tjednima i mjesecima. Dakle, ovo je tek kratka i neobavezna usporedbe onoga što je u zadnjih sedam dana dobivalo udarni prostor u svjetskim medijima, a što u domaćim.

Japanski nevidljivi vlak

U Japanu, zemlji gde već postoji mreža brzih futurističkih vlakova koji voze gotovo 600 kilometara na sat, najavili su kako će napraviti ‘nevidljivi’ vlak koji će se stopiti s okolinom. Vlak koji bi izgledom trebao podsjećati na srebrni metak prometovat će na trasi dugačkoj 178 kolometara i povezivati Tokio sa okolnim krajevima, a trebao bi početi voziti 2018. godine. Tvrtka Seiba na taj način namjerava proslaviti stotinu godina uspješnog poslovanja.

Počela era jeftinijih raketa

Raketa Falcon 9 privatne svemirske tvrtke SpaceX u vlasništvu Elona Muska uspješno je lansirana s teretom za Međunarodnu svemirsku stanicu. Istovremeno, po prvi puta u povijesti svemirskih letova njezin je glavni potisnik nekoliko minuta kasnije spušten na oceansku platformu kako bi se mogao ponovno koristiti.  Sam Musk kazao je kako bi se navedeni glavni potisnik mogao koristiti do 20 puta, a uz neke manje korekcije i reparaciju i do stotinu puta, što će višestruko smanjiti troškove letova u svemir.

Cilj za jednu generaciju: Alpha Centauri

Ruski milijarder Juri Milner i britanski astrofizičar Stephen Hawking objavili su kako pokreću projekt izgradnje međuzvjezdane letjelice težak 100 milijuna dolara. Letjelica ‘StarChip’ trebala bi dosezati 20 posto brzine svjetlosti, a brzinom od 60.000 kilometara u sekundi za samo 20 godina mogla bi stići do nama najbližeg susjednog zvjezdanog sustava Alpha Centauri. Letjelicu tešku tek nekoliko grama pogonili bi fotoni koje će proizvoditi laseri i bombardirati njezina jedra od nekoliko četvornih metara. Projekt će prije konačnog ostvarenja tražiti znatno veća ulaganja i vjerojatno cijelu jednu generaciju, no ovog trenutka je najrealnija prilika za prvi međuzvjezdani let.

A u međuvremenu u Hrvatskoj: ustaše i partizani

Reuters prenosi kako će komemoraciju u Jasenovcu bojkotirati predstavnici židovskih zajednica i srpske manjine i vodeće antifašističke organizacije u Hrvatskoj. Kao razlog bojkota, piše ova agencija, navodi se neodlučnost Vlade da jasno osudi revitalizaciju ustaštva u Hrvatskoj, koju vide u nedavnom prosvjedu u centru Zagreba na čijem čelu je bio potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš, a na kojem se glasno skandirao ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’ koji potječe iz vremena NDH.

Socijalna osjetljivost za zaslužne, a ne potrebite

Na sjednici Sabora Tomislav Karamarko je podsjetio da je za naknadu novorođenčadi u ovogodišnjem državnom proračunu osigurano 100 milijuna kuna za tu namjenu te najavio da će isplata vjerojatno krenuti od 1. rujna.

– Vlada je socijalno osjetljiva i vjerujte reformska vlada jest, ali na taj način da tu reformu osjete oni koji su zaslužili, a ne oni koji su potrebiti i siromašni – poručio je ovaj puta brutalno iskren prvi potpredsjednik Vlade.

Ova vijest ima i poseban mini-bonus: dva najjača državna medija koja su svaki na svoj način pokušali zaštitititi prvog potpredsjednika od njegove vlastite izjave. HRT je uopće nije pustio u svojem središnjem Dnevniku, dok je Hina emitirala izjavu koja se ne poklapa s onim što je izrečeno u Saboru.

Sedlar i Photoshop

Redatelj filma “Jasenovac – istina” Jakov Sedlar opovrgnuo je da je u filmu koristio fotomontažu naslovnice Vjesnika iz svibnja 1945.  usprkos tome što je portal Lupiga objavio uvjerljive dokaze da je falsificirana. Portal, uz ostalo, navodi da je tekst objavljen ispod obaju naslova isti, no da po sadržaju ne odgovara naslovu prikazanom u filmu, font prikazane naslovnice ne odgovara fontu koji je Vjesnik koristio u to vrijeme, a praznine oko naslova su velike i netipične za to doba. Sedlar pak i dalje tvrdi kako je riječ o autentičnoj naslovnici “koja pokazuje svu nakaznu logiku sistema u kojemu je nastala”, doduše ne precizirajući na koji to sistem misli.

I za kraj

Netko će možda reći da je ovo posve proizvoljan izbor u kojem se nalaze samo najlošije domaće vijesti. No mogao sam u proteklih sedam dana izvući i druge manje razvikane priče poput poduzetničkih i građanskih birokratskih zavrzlama koje svakodnevno pune medije ili Facebook linča Mate Rimca koji se, eto, drznuo objaviti natječaj za čistačicu sa znanjem Microsoft Worda. Ima toga koliko god hoćete: na svakom koraku i na svim razinama.

Naravno, nije uopće upitno da u Hrvatskoj postoje i brojne pozitivne priče, no kad je riječ o medijskom mainstreamu ovo su teme koje u zadnje vrijeme svakodnevno pune naslovnice, ali i pobuđuju najveći interes. Nemam nimalo dilema oko razloga zašto je to tako, niti zabluda da će samo tako prestati, no upravo je zastrašujuće na koji se posve pogrešan način troši i ono malo preostale nacionalne energije.

Komentari