Bivši ravnatelj Porezne uprave Ivan Iveković javio se na temu funkcioniranja porezne administracije. Pamtim Ivana Ivekovića kao nekoga tko je dva puta bio imenovan ravnateljem Porezne uprave, ali i dva je puta podnio ostavku na tu dužnost. Smatram da treba objaviti da o poreznoj administraciji razmišlja netko tko je tu administraciju zapravo osnovao, dugo njome upravljao i dva puta od upravljanja - odustao.
Iveković kritički propituje zapravo cjelokupnu službu naplate proračunskih prihoda (Financijsku policiju, carinsku i poreznu upravu). Sve te službe, uvodno naglašava Iveković, treba osloboditi raznih političkih utjecaja (na državnoj i lokalnoj razini), pustiti ih i poticati da što stručnije i kvalitetnije rade svoj posao.
Nekompetentno Ministarstvo Iveković kaže da je nedopustivo da Financijska policija, carinska i porezna uprava prema zahtjevima politike postupaju prema poreznim obveznicima nejednako, odnosno različito (primjerice toleriranje neplaćanja poreza i ostalih davanja velikim obveznicima, Ini, Agrokoru ili najnovije selektivno ispitivanje podrijetla imovine samo malih utajivača, ali ne i velikih i sl).Samo bih dodao da ‘prema zahtjevima politike’ ne postupaju samo financijski policajci, poreznici i carinici, nego cijelo Ministarstvo financija, osobito svi ministri financija, uključujući one koji su imenovani kao stručnjaci (nedopustivo se malo poštuje i primjenjuje fiskalna struka).
Iveković, nadalje, smatra da bi svojim neovisnim, stručnim i ažurnim radom Porezna uprava, u koordinaciji s drugim institucijama, morala imati i ulogu ‘čistača’ gospodarskog prostora od subjekata koji neuredno izvršavaju porezne i druge obveze prema proračunu, ali i drugim poduzetnicima i zaposlenicima. Tvrdi Iveković da Porezna uprava zna (ako ne zna, onda ne radi svoj posao!) isplaćuje li poduzetnik uredno plaće i plaća li poreze i doprinose. Ako ne plaća poreze i doprinose (sigurno ne plaća ni druge obveze!), zbog toga Porezna uprava mora odmah provoditi mjere prisilne naplate i predložiti stečaj.Nemoguće je da u uvjetima profesionalnoga, urednog i ažurnog funkcioniranja Porezne uprave neki porezni obveznik mjesecima ili čak godinama ne isplaćuje plaće i ne plaća poreze i doprinose.
Prijedlog Umjesto da se ispita tko to i zašto ne radi svoj posao, predlažu se nepotrebni propisi, primjerice zakon o kaznenoj odgovornosti za neisplatu plaća i zakona o plaćanju! Kao da će se problemi riješiti donošenjem novih zakona, a ne provedbom onih koji su na snazi. Napokon, tko će provoditi sve te nove zakone ako tzv. institucije sistema ne rade svoj posao? Radi što boljeg i efikasnijeg funkcioniranja porezne i carinske uprave bilo bi dobro proračune tih službi vezati uz planirane proračunske prihode koje naplaćuju (u postotku od planiranih prihoda koje naplaćuju). U slučaju bolje naplate tim bi institucijama trebalo osigurati dodatna sredstva za daljnje unapređenje rada (nabavu opreme, stručno usavršavanje i poticajno nagrađivanje službenika koji postižu bolje, odnosno nadprosječne rezultate), predlaže Ivan Iveković.
Kakose otpisuje porezni dug Tragajući za ‘uzrocima’ velikih poreznih dugova pitali smo Poreznu upravu otpisuju li se porezna potraživanja zbog porezne zastare po službenoj dužnosti ili Porezna uprava reagira na zastaru isključivo na temelju prigovora poreznih obveznika.I odgovorili su nam iz Porezne uprave da se potraživanja za koja je nastupila zastara ne otpisuju po službenoj dužnosti, nego da obveznici moraju sami istaknuti prigovor. Propisano je Općim poreznim zakonom (člankom 120. stavkom 3.) da čelnik poreznog tijela može otpisati porezni dug nenaplaćen nakon proteka roka od četiri godine od nastupanja apsolutne zastare. Novo pitanje glasi: koliko je od iskazane 42 milijarde poreznog duga u zastari i tko je za zastaru odgovoran?