Pravda za sve

Poreznici potiču utaju radi zapošljavanja u Ministarstvu financija

b9fb39e57e944d129df448bd5762804e
Edis Felić

Da bi opravdao 28 milijuna kuna troškova uvođenja fiskalnih blagajni Slavko Linić, ministar financija, uvjerava javnost da je ‘dvostrukim blagajnama i izbjegavanju plaćanja poreza neizdavanjem računa odzvonilo’.

I taj dan kad je objavljeno da je Vlada usvojila zakonski prijedlog o uvođenju fiskalnih blagajni javilo se redakciji 15-ak čitatelja.
Svim tim čitateljima odgovaram, sjetite se da su 2003. godine tadašnji ministri (Crkvenac, Vidović i Kuštrak) slično uvjeravali javnost da će ‘odzvoniti radu na crno i sivoj ekonomiji’ nakon uvođenja naplate doprinosa i na honorarni rad. Kaj god, da je to tako kako hrvatski ministri naklapaju na svijetu odavno više ne bi bilo ni sive ekonomije ni evazije poreza.

Porezni (ne)moral Fiskalnim blagajnama će se u izbjegavanju poreza malo ili ništa promijeniti.
Hipotetski govoreći ugovaram s prodavateljem (robe ili usluge, svejedno) što ću kupiti. Pitam prodavatelja (koji će stajati pokraj fiskalne blagajne) koliko to košta sa, a koliko bez računa. ‘Uštedu’ od izbjegnutog poreza (plaćanje bez računa) dijelimo prodavač i ja po pola.
Čitam natuknicu u Poslovnom rječniku o ‘poreznom moralu’, u kojoj se kao uzroci poreznog nemorala navode ‘previsoko porezno opterećenje i neefikasna porezna administracija’. I onda mi je sinulo, pa fiskalne blagajne trebaju radi (novog) zapošljavanja poreznika. To je ‘začarani krug’, što je veće izbjegavanje poreza, to više treba poreznika koji će loviti utajivače poreza.
Porezna uprava u Hrvatskoj oformljena je 1993. godine spajanjem svih 120 dotadašnjih općinskih uprava prihoda. Te 1993. godine u novoosnovanoj Poreznoj upravi oko 2300 službenika ubiralo je poreze na automobile, nekretnine i od obrtnika. Oporezivanjem pravnih osoba u to se vrijeme još bavio SDK.
U razdoblju od 1994. do 1999. godine, nakon uvođenja poreza na dohodak, poreza na dobit i PDV-a, Porezna uprava preuzima poslove ubiranja poreza od 115 tisuća obrtnika, 80 tisuća pravnih osoba i oko 540 tisuća građana. A nakon uvođenja PDV-a 1999. u Poreznoj upravi odjednom se zaposlilo dodatnih 1440 poreznika. Podijeli li se 735 tisuća obveznika poreza u Hrvatskoj 1999. godine s 3740 tadašnjih poreznika, ispada da na 196,5 obveznika poreza dolazi jedan poreznik. A u sređenim poreznim sustavima u svijetu normativ je jedan poreznik na 1200 obveznika poreza. I dodajmo podatak da smo u Lideru broj 355 pisali o Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, prema kojoj je ove godine ‘okvirni broj’ 4982 zaposlenika u Poreznoj upravi.
Impresivan broj, kojemu svakako treba pridodati novozaposlene koji će se od iduće godine baviti fiskalnim blagajnama.

Fućkaš sudstvo Ta ‘vojska’ od pet tisuća poreznika pokušala je prije desetak godina osnovati posebne financijske sudove pri Ministarstvu financija (neovisne o redovnom sudstvu). Nakon što financijski sudovi nisu prošli, Slavko Linić predlaže da se članovima društva kapitala, umjesto u sudskom, u upravnom postupku u sklopu Ministarstva financija oduzima i privatna imovina (proboj pravne osobnosti), da se izvansudski u Ministarstvu financija plijeni i imovina članovima uprava trgovačkih društava koja duguju poreze, da se o prisilnoj predstečajnoj nagodbi umjesto na sudu odlučuje u Ministarstvu financija, i sve tako iz sudstva nadležnosti ‘presele’ u Poreznu upravu. Prođu li svi ti Linićevi zakonski prijedlozi u Saboru, iduće godine će umjesto sadašnjih 9889 biti barem petnaestak tisuća zaposlenika u Ministarstvu financija.

Komentari