Pravda za sve

Rad na crno jedini je izlaz obespravljenim dužnicima banaka

df3845a4b7924ed8a12d326471eeb569
Edis Felić

Piše čitatelj (podaci u redakciji) da mu je supruga sudužnica u kreditu koji više ne može otplaćivati jer je ostao bez izvora prihoda. Kreditor Raiffeisen banka zaplijenila je sve čitateljeve nekretnine, još ih na javnim dražbama ne može prodati, ali svaki dan može se očekivati da se obitelj mora prisilno iseliti (ne zna se kamo).

U međuvremenu se čitateljeva supruga zaposlila, ali banka joj je blokirala tekući račun i plaću joj plijeni u cijelosti.
I tako je četveročlanoj obitelji (dvoje djece) uskraćen egzistencijalni minimum, pravo na zaštitu dužnika od vjerovnika, prava na socijalnu skrb i sva ljudska prava isključenjem iz pravnog i financijskog prometa. Ta obitelj u hrvatskom tzv. pravnom poretku i sustavu socijalne skrbi više ne postoji. O tome može li se nekako pomoći čitateljevoj obitelji razgovarao sam s financijskim i pravnim savjetnicima i izludila me nemoć. Jedini mogući savjet da obitelj nekako preživi jest da radi na crno.

Nematerijalna šteta Čitateljeva supruga može u Fini otvoriti tzv. zaštićeni račun, ali ako je kao sudužnica potpisala i izjavu prema kojoj dopušta da joj se plijeni cijela plaća, onda na tzv. zaštićeni račun neće imati što sjesti. I dok je evidentiran prihod od plaće (koju obitelj zapravo ne dobiva), ne mogu ostvariti nikakva prava ni na socijalnu skrb.
Prema hrvatskim je propisima bankarski sustav pretjerano zaštićen, a dužnici govoto bez prava na zaštitu od vjerovnika. I nije šteta samo, makroekonomski gledano, to što stranci iskorištavaju taj (osobito bankarski) sustav da bi u Hrvatsku plasirali svoju robu i uništili domaću proizvodnju te smanjili broj zaposlenih, nego i to što, sadržajno, taj sustav razara obitelji.

To je sustav u kojemu je s jedne strane pojedinac nerijetko financijski neuki korisnik kredita, a s druge su strane profesionalni bankarski stručnjaci za plasman novca. I nakon što se kredit pokaže neotplativim, prema propisima odgovoran je isključivo korisnik kredita (najčešće amater), a vjerovnici (bankovni stručnjaci) ne snose odgovornost zbog loših kreditnih plasmana.

Savjet Radi poticanja i ubrzavanja potrošnje (hipotekarni) krediti dijelili su se do razine neizdrživosti. I umjesto da i kreditori bankrotiraju zbog nenaplaćenih založnih prava jednako kao kreditni dužnici, novcem poreznih obveznika pokrivaju se gubici najvećih kreditora (tzv. saniranje bankrotiranih banaka). I svima je svejedno jer takvi su propisi. Bankarski službenici lišeni svake odgovornosti za loše plasmane na upite o svojemu moralu odgovaraju da ‘samo rade svoj posao u skladu s propisima’.

Pitanje je kakvi su to propisi, u ovom slučaju dvoje čitateljeve djece možda sutra neće doslovce imati što jesti, ali za to ne treba mariti jer sve to je prema propisu. Nije li to pravni poredak koji bi ipak trebalo u najmanju ruku preispitati, ako ne i promijeniti? Čitatelj piše da ne osporava nijednu točku dugova i da prije ili poslije to mora u cijelosti podmiriti. I u nastavku da je cijela obitelj preživljavala od dijela suprugine plaće. A onda je, piše čitatelj, ‘u cijelosti izvršena ovrha nad supruginim računom, čak su joj uzeli iznos koji je imala kao tzv. dopušteni minus. Ne znam kako dalje i kako postupiti da joj ostane bar dio primanja, da ima s čim ići na posao, da djeca mogu u školu, da nekako preživimo. Čitao sam u vašim člancima da vjerovnici smiju zaplijeniti samo trećinu primanja. Molim vas, pomognite nam i savjetujte nas kako da se zaštitimo!’. Ne znam kako da se zaštiti čitateljeva obitelj, pozivam čitatelje da jave ako znaju dobar savjet.

Stručnjaci spominju guvernera Rohatinskoga
U razgovoru s financijskim savjetnicima (preuzeo sam novinarsku profesionalnu obvezu da neću otkriti izvore) većina se slaže da je Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, najodgovornija osoba za takve propise o uskraćivanju prava na život obitelji dužnika.

Komentari