Državna potpora odnosi se na najviše šest mjeseci i iznosi sto posto troškova za prva tri mjeseca i pedeset posto troškova za ostatak razdoblja, ali najdulje ukupno za šest mjeseci produženoga mirovinskog osiguranja. Potpora se može dobiti za više radnika stalnih sezonaca
S približavanjem kraja turističke i građevinske sezone te sezone poljoprivrednih radova većini sezonskih radnika koji su bili zaposleni na određeno vrijeme prestaje radni odnos. Poslodavcima su tijekom povećanog opsega gospodarske aktivnosti trebali dodatni radnici, ali nakon isteka sezone ne treba ih im više toliko ili im uopće nisu potrebni. Dok zbrajaju rezultate, ostaje briga kako u uvjetima gotovo dramatičnog nedostatka radnika pojedinih zanimanja osigurati one za sljedeću sezonu.
Socijalno i radno zakonodavstvo omogućuju poslodavcima da sklapanjem ugovora o radu za stalne sezonske poslove povećaju sigurnost da će im se radnik s kojim su sklopili takav ugovor vratiti i sljedeće sezone. Posebnost je ugovora o radu za stalne sezonske poslove u tome što radnik i nakon prestanka radnog odnosa ima pravo na mirovinsko osiguranje, a doprinose za takvo produženo mirovinsko osiguranje plaća poslodavac kod kojega je bio zaposlen.
Ugovor za sezonce
Ugovor za stalne sezonske poslove jest ugovor o radu na određeno vrijeme uz dodatak da stranke unaprijed iskazuju namjeru da će sklopiti novi ugovor o radu za sljedeću sezonu. Radnik se obvezuje da će se odazvati pozivu da se zaposli sljedeće sezone, a poslodavac se obvezuje da će mu između dva radna odnosa plaćati doprinose za mirovinsko osiguranje. Radnik može, ali ne mora prihvatiti poslodavčevu ponudu za sklapanje novog ugovora na određeno vrijeme. No ako ponudu odbije iz neopravdanih razloga, ne samo da prestaje poslodavčeva obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje nego poslodavac može od radnika tražiti povrat novca uplaćenoga za doprinose.
Ako su se radnik i poslodavac na početku sezone tako dogovorili, to su već stavili u ugovor koji su zaključili pri njegovu zapošljavanju. Ako nisu, a postoji obostrana volja, nema zapreke da naknadno, tijekom trajanja radnog odnosa ili neposredno prije isteka ugovora, sklope dodatak prije zaključenom ugovoru o radu kojim će poslodavac preuzeti obvezu plaćanja doprinosa za radnikovo produženo mirovinsko osiguranje.
Između dva radna odnosa
Nakon isteka razdoblja na koje je zaključen ugovor na određeno vrijeme poslodavac odjavljuje radnika kao osiguranika na osnovi radnog odnosa i prijavljuje ga na novu osnovu osiguranja – produženo mirovinsko osiguranje. Tom prijavom poslodavac postaje obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa za produženo osiguranje radnika stalnog sezonca između dviju sezona, tj. između dva radnikova zaposlenja.
Osnovica na koju poslodavac plaća mirovinski doprinos za radnika stalnog sezonca propisana je naredbom koju za svaku kalendarsku godinu donosi ministar financija. Za mjesece do kraja 2019. mirovinski doprinos treba obračunati na mjesečnu osnovicu od 3.210,24 kune tako da obveza doprinosa iznosi 642,05 kuna na mjesec. Za 2020. najniža će se osnovica i mjesečna obveza utvrditi prema podacima o prosječnoj plaći ostvarenoj od siječnja do kolovoza 2019. i bit će objavljena u Narodnim novinama.
Potpora i radniku
Na temelju ovlaštenja iz Zakona o tržištu rada Zavod za zapošljavanje potiče sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove. Riječ je o poticajnim mjerama za poslodavca i o poticajima za radnika koji je pristao preuzeti obvezu zapošljavanja u sljedećoj sezoni. Poslodavac može za radnika koji je kod njega radio najmanje šest mjeseci ostvariti novčanu potporu za sufinanciranje mirovinskih doprinosa za radnikovo produženo osiguranje. Potpora se odnosi na najviše šest mjeseci i iznosi sto posto troškova za prva tri mjeseca i pedeset posto troškova za ostatak razdoblja, ali najdulje za ukupno šest mjeseci produženoga mirovinskog osiguranja. Poslodavac može ostvariti potporu za više radnika stalnih sezonaca, ali najviše za toliko radnika koliko ih zapošljava na neodređeno vrijeme.
Radnik stalni sezonac ima u razdoblju u kojem je prijavljen na produženo mirovinsko osiguranje, a najdulje šest mjeseci, pravo na novčanu pomoć koju mu kao neoporezivi primitak isplaćuje Zavod za zapošljavanje. Uvjet je da je prije isteka ugovora na određeno vrijeme kontinuirano radio najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i da je preuzeo obvezu da će se kod toga poslodavca ponovno zaposliti sljedeće sezone. Zahtjev za ostvarivanje novčane pomoći podnosi sâm radnik u roku od trideset dana od dana kad ga je poslodavac prijavio na produženo osiguranje.
Visina novčane pomoći određuje se jednako kao novčana naknada za nezaposlenost, tj. od osnovice prosječne bruto plaće ostvarene u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Za prvih devedeset dana novčana pomoć iznosi šezdeset posto radnikove prosječne bruto plaće, ali najviše sedamdeset posto prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini, a za preostalo razdoblje trideset odnosno najviše trideset pet posto prosječne neto plaće.