Javna uprava od 2016. mora primati e-račune, najavio je neočekivano pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić na konferenciji o potencijalima digitalne ekonomije i jedinstvenog digitalnog tržišta u EU. Uvođenjem e-račuan očekuju se uštede od nekoliko stotina milijuna kuna, a ovim, kako je rekao, baca rukavicu u lice privatnom sektoru u Hrvatskoj koji ne koristi dovoljno e-račune iako postoje svi preduvjeti za to.
Digitalna ekonomija nije disrupcija nego revolucija, zaključak je konferencije “Vizija digitalne ekonomije u EU” koju su organizirali Britansko veleposlanstvo, UK Trade and Investment, Zagrebački inkubator poduzetništva i Britanski poslovni centar Hrvatska.
Iako Hrvatska na DESi indeksu digitalnog gospodarstva i društva generalno ne stoji sjajno, smatra se kako nije kasno da „uskočimo u vlak“ brzorastuće digitalne ekonomije. Dapače, male zemlje poput Hrvatske bi u kontekstu jedinstvenog europskog digitalnog tržišta trebale iskoristiti tu jednakost šansi te svoju veličinu i agilnost u kreiranju i razvoju disruptivnih poslovnih modela. – Hrvatska bi se kao zemlja trebala ponašati disruptivno. Ne trebamo čekati da nam netko, primjerice EU, nešto propiše nego u startu raditi drugačije, inovativne stvari – rekao je Damir Sabol, internetski poduzetnik i osnivač nekoliko tvrtki (PhotoPay, Računi. Hr itd.)
Gosti iz Velike Britanije predstavili su britansku inicijativu koja zagovara jedinstveno digitalno tržište na području cijele Unije s ciljem omogućavanja korištenja digitalnih usluga bilo gdje i bilo kad, pod jednakim ili vrlo sličnim uvjetima. Takvo jedinstveno tržište, rečeno je na konferenciji, velika je prilika za poduzetnike i olakšanje za korisnike digitalnih usluga i sadržaja. Europska komisija prepoznala je značaj digitalne ekonomijevza koju se očekuje da bi mogla donijeti više od 250 milijardi eura novih prihoda i doprinijeti otvaranju na stotine tisuća radnih mjesta te omogućiti podizanje konkurentnosti europskih poduzeća. Digitalna ekonomija bilježi pet do sedam puta veće stope rasta od drugih segmenata, a i donosi velike uštede. Naveden je primjer Estonije, zemlje koja je digitalizacijom javne uprave pridonijela BDP-u za 0,2 posto. Potencijal digitalne ekonomije je ogroman. Uređeno jedinstveno digitalno tržište povećalo bi ekonomski rast u EU za 340 milijardi eura. U ovome trenutku samo dva posto EU poduzetnika u potpunosti koristi prednosti koje pruža jedinstveno digitalno tržište. No, na putu prema digiralnoj ekonomiji, barem u Hrvatskoj, i dalje su brojne administrativne prepreke. Na neke od njih ukazao je Sabol navevši kao primjer obvezu fiskalizacije online računa, izdavanja računa na hrvatskom jeziku i u kunama u poslovanju s inozemstvom itd. Kao razlog zašto se tvrtke sele u inozemstvo naveo je hrvatsku birokraciju, prečesto mijenjanje pravila, prevelik utjecaj Porezne uprave na kreiranje uvjeta poslovanja, dvostruko oporezivanje s SAD-om i sl.
Sudionici su se složili u tome kako su obrazovanje i digitalne vještine iznimno važne za razvoj digitalne ekonomije, da Hrvatska zaostaje u tome te da bi trebalo povećati ulaganja. - Svi imamo osjećaj da ovo je vlak koji nam se nudi. Sve države imaju jednaku šansu osvojiti dio tog digitalnog tržišta – zaključio je Ratko Mutavdžić iz konzultantske tvrtke Projektura.