Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Prvi rezultati poslovanja u 2023.: Strane tvrtke najavile hrvatsku godinu znatno skromniju od rekordne 2022.

17. Veljača 2024.
foto Shutterstock

Kao što visibabe, ljubičice i jaglaci najavljuju proljeće, tako nekako u isto doba počinju i prve procjene o tome kako su tvrtke poslovale u protekloj godini. Naravno, svatko zna za sebe kako mu je bilo, jesu li mu prihodi rasli brže od inflacije, je li iskazao dobit (i koliku)… Nagađa se i kako su poslovali sektori, ali prava usporedba (pa i ocjena godine) dolazi tek kad se vide rezultati konkurenata. Tvrtke koje kotiraju na burzi imaju obvezu objaviti lanjske rezultate poslovanja do kraja veljače, a ostale do kraja travnja.

Međutim, do ovog utorka u Finu je već stiglo 2317 godišnjih financijskih izvještaja o poslovanju u 2023. Istini za volju, većina se ne odnosi na cijelu kalendarsku godinu, nego na tzv. poslovnu. A niz kompanija (pogotovu stranih) svoju ‘komercijalnu godinu‘ usklađuje sa sezonskim fluktuacijama biznisa. Tako je većina od tih kompanija poslala izvještaj o poslovanju do kraja prvog polugodišta ili do kraja kolovoza. Sve one će do 30. travnja predati novi izvještaj, koji će se razlikovati od tog, i opisivat će poslovanje u cijeloj 2023. Dotad, pogledajmo prvi uzorak.

Godina usporavanja

Iz analize smo izbacili tvrtke koje nisu poslovale cijelu godinu i nakon vlasničkih promjena pripojene su svojim maticama te su izbrisane iz Sudskog registra (Nova hrvatska banka, bivši Sberbank, uklopila se u HPB; Studenac je ‘progutao‘ Lonia trgovinu, Strahinjčicu, Špar trgovinu…; Ivamil je pripojen VMD standardu; Salami Aurea i Copadio Žitu…). Također, ograničili smo se na tvrtke s prihodom većim od 10 milijuna eura i tako došli do liste od 31 tvrtke.

Kad smo izbacili još tri tvrtke u domaćem vlasništvu (Agroland, Meneghetti i Algebru), došli smo do uzorka od 28 tvrtki u stranom vlasništvu. One su ostvarile rast prihoda od 11 posto, ali to treba korigirati za inflaciju od 4,5 posto, pa je realan rast oko 6,5 posto. Osim toga, iskazale su osam posto manju dobit i broj zaposlenih smanjile za tri posto u odnosu na prethodnu godinu.

Prema istom kriteriju izradili smo prvu procjenu i prije godinu dana. Tada je 30 usporedivih tvrtki ostvarilo čak 40-postotni rast prihoda (realno 27 posto), a kad su zbrojeni rezultati svih poduzetnika, to se svelo na 24 posto rasta (realno 11 posto). Zato i aktualne rezultate treba promatrati na taj način, pa tvrtke u stranom vlasništvu nagoviještaju da je hrvatsko gospodarstvo prošle godine diglo prihode tek malo više od inflacije. O prošlogodišnjem usporavanju svjedoči i veći broj tvrtki koje su smanjile prihode – njih osam (godinu prije pet).

Axerealov gubitak

Jasno je da je 2023. bila znatno slabija od rekordne 2022., kad su svi poduzetnici udvostručili dobit. Nešto manjem broju zaposlenih u promatranim tvrtkama zajednički su pridonijeli digitalizacija (s rastom produktivnosti) i kriza s radnom snagom. No, prema aktualnim statističkim izvještajima, na kraju prošle godine ipak je bilo 1,2 posto više zaposlenih nego na kraju 2022. (oko 17 tisuća radnih mjesta više). Najveće prihode u prošloj godini (zapravo u razdoblju od početka srpnja 2022. do kraja lipnja 2023.) ostvario je ABS Sisak – 143 milijuna eura.

To je 6,3 posto manje nego u prethodnom razdoblju, ali je zato gubitak smanjen s 9,2 milijuna eura na 3,5 milijuna. No, najveći minus iskazao je Axereal Croatia – 3,6 milijuna eura, što je iznenađenje jer je taj proizvođač pivarskog ječma iz Nove Gradiške dosad poslovao pozitivno, a 2022. iskazao rekordnu dobit od 6,5 milijuna eura, ali je unatoč lanjskom porastu prihoda od 15 posto zapao u veliki minus. Mala je utjeha što je susjedna sestrinska tvrtka Slavonija Slad, koja od ječma proizvodi slad, povećala prihode 46 posto, a dobit 61 posto (na 4,7 milijuna eura), pa je taj francuski kompleks kumulativno ipak bio u plusu.

Nobelova tvornica

Najveću dobit među dosad objavljenim izvještajima iskazao je i ove godine Jysk – 17,6 milijuna eura, što je 19 posto više nego prethodne godine, i točno u skladu s rastom prihoda. Slijedi ga Maxam Detines iz Martinske Vesi. Taj proizvođač civilnih eksploziva malo je poznat u javnosti iako ima jednog od najpoznatijih osnivača – Alfreda Nobela, koji je kompaniju osnovao 1872. pod nazivom SED – Španjolska tvornica dinamita.

Tvrtka koja u Hrvatskoj posluje dvadesetak godina i izvozi više od 80 posto proizvodnje prema prihodima od 30 milijuna eura nije ni među 500 – 600 najvećih u Hrvatskoj, ali je uvjerljivo najveća u toj nerazvijenoj općini gornje Posavine i sa svojih 65 zaposlenih ujedno je najveći poslodavac. Inače, najviše zaposlenih među analiziranim stranim tvrtkama imaju Jysk (535), TEDi poslovanje (484) i Genera (330).

Dakle, ako je suditi prema ovom uzorku stranih poslovnih ‘jaglaca‘, rekordna poslovna 2022. godina ostaje neponovljiva, a tek će se vidjeti koliko je druga polovina godine s lošim rezultatima glavnih vanjskotrgovinskih partnera dodatno usporila rast. 

23. travanj 2024 08:54