Čini se da nitko nije imun na odgađanje. Kad je netko pitao Ernesta Hemingwaya kako napisati roman, njegov je odgovor bio: ‘Najprije odmrznite hladnjak!’ Međutim, odgađanje zadataka smanjuje našu produktivnost i narušava psihu. Prokrastinacija nije neizbježna.
Shvaćanje zašto odgađate posao i konkretni koraci da to spriječite pomoći će vam da obavite više posla i dobro se osjećate. Prema mišljenju Neda Hallowella, psihijatra i autoru mnogih knjiga, odgađanje posla često je posljedica zauzetosti. – Odgađamo zato što moramo mnogo napraviti – kaže. Naravno, i zato što želimo izbjeći stvari koje ne volimo. – Mnogi ljudi izbjegavaju odgađaju zadatak zato što je dosadan ili težak – tvrdi Teresa Amabile, profesorica na Harvard Business Schoolu. Ipak, kao što ste vjerojatno i sami dosad naučili, ne isplati se zabušavati. – Odgađanjem zadatak neće ‘nestati’. Ako ga izvršite, hoće – kaže Hallowell. Sljedećih nekoliko savjeta može pomoći ‘suzbijanju’ odgađanja.
Pokušajte shvatiti što vas zadržava. Kad se uhvatite da izbjegavate zadatak, zapitajte se zašto. Hallowell naglašava da se najčešće odgađaju dvije vrste zadataka: oni koje ne volite raditi i oni koje ne znate raditi. Od ta dva češći je prvi jer, kaže Hallowell, nećete odgađati omiljeni desert. Isto tako, ako nemate dovoljno vještine ili znanja, ili ste nesigurni da biste nešto počeli, vjerojatno ćete to odgoditi. Kad otkrijete zašto nešto odgađate, možete razbiti taj začarani krug i spriječiti buduće ‘ispade’ prokrastiniranja. Možete zatim odrediti jasne rokove, napravite raspored s datumima za svaki zadatak.– Čim dobijete zadatak, razbijte ga u nekoliko manjih cjelina koje možete kompletirati u sekvencijama – savjetuje Amabile.
Onda dodijelite rokove svakomu od njih kako biste si dali vremena da odradite dio po dio, tijekom nekog vremena. Zbog tih ‘malih pobjeda’ posao je izvediv i one pridonose vašem dojmu da napredujete. A postići ih lakše je nego se probijati kroz velik i težak projekt. Osim toga, postavljanje rokova dobar je način da izbjegnete potpun raspad projekta. Za ono što ćete vjerojatno odgađati postavite si podsjetnike u kalendar ili na samoljepive papiriće i koristite se bilo kojim vizualnim pomagalom koje će vam pomoći da ne izbjegnete projekt.
Često odgađamo i kad je nagrada za posao predaleko. Regina Conti, profesorica psihologije na Sveučilištu Colgate, navodi primjer poreza.– Netko će htjeti napraviti obračun poreza da bi izbjegao zakonsku kaznu, no zato što su te kazne daleko u budućnosti, a zadatak je dosadan, neće imati poticaja da to naprave – kaže. Da biste stvorili dojam hitnje zadatka, usredotočite se na kratkoročne nagrade, poput dobivanja povrata poreza. Ili, ako ga nema, ubacite nešto svoje, poput stanke za kavu ili kratkog razgovora s kolegom nakon što završite zadatak. I u zadatak možete ugraditi nagradu tako što ćete ga učiniti zabavnijim. Radite s nekim na posebno teškom projektu ili postavite to kao igru da obavljanje zadatka ne bi bilo toliko dosadno i ujednačeno. Dobro je uključiti i druge ljude. Jedno od načela koje Hallowell često ponavlja u svojim radovima jest: ‘Nikad ne ni za što brinite sami.’ Ako ne znate kako napraviti, zatražite pomoć. Obratite se za savjet kolegi od povjerenja ili prijatelju ili potražite primjer projekta na kojem radite kao polaznu točku.
– Drugi su sjajan izvor ekstrinzične motivacije – primjećuje Conti. Tražiti od nekoga da vam revidira posao može biti poticaj za počinjanje posla jer znate da vas netko čeka. Možete čak i ući u antiprokrastinirajući pakt s kolegom: podijelite ono na čemu radite i prisilite jedan drugoga na poštovanje rokova.Posljednji je savjet sljedeći: neka vam izvršavanje zadatak prijeđe u naviku.– Ljudi prekriže ruke i jednostavno kažu: ‘Odgodio sam to!’, kao da je to izvan njihove kontrole – kaže Hallowell. Imate kontrolu nad time i bit ćete iznimno ponosni kad je preuzmete. Hallowell priznaje da je i sâm bio prokrastinator, ali uspio se izvježbati da ne budem.– Više to ne činim, jednostavno napravim što moram.Neposredna je korist od brzog počinjanja zadatka, to je navika koja se mođže steći. Amabile predlaže praćenje napretka.– Samo pet minuta na dan bilježite napredak koji ste postigli, zapreke na koje ste naišli i ono što ćete napraviti sljedeći dan da biste dalje napredovali – kaže. Preporučuje da to napravite u dnevniku rada i onda se promatrajte i govorite o sebi kao o nekomu tko obavlja zadatke.– Da bi vam poslovni život ostao dobar, najvažnije je postizati napredak u sklopu smislenog posla – zaključuje Amabile.
Odgađanje zadataka prava je mala pošast suvremenog doba. Svi su je iskusili bar jedanput trenutku, no mnogima je preraslo u naviku. Iako se čini kao obično gubljenje vremena, zapravo je riječ o borbi protiv pritiska koji stvara previše zadataka naguranih u relativno kratko razdoblje. Ljudi u takvim situacijama često ne znaju od čega početi i čime se najprijebaviti, što je nerijetko glavni problem u obavljanju i završavanju zadataka koji ih očekuju. I u tom slučaju vrijedi tvrdnja da je najteže početi jer, doista, kad se stekne navika prisiljavanja na početak obavljanja poslova koji nam nisu privlačni ili za koje nismo sigurni kako da ih obavimo, ono što slijedi često je lakše. Uspješno primjenjivanje samo jednog od navedenih savjeta može uvelike pomoći. Svih pet pak zasigurno će biti dovoljno da više nemate problema s odgađanjem posla, zbog čega ćete, na kraju krajeva, i biti sretniji.
Što valja zapamtiti– otkrijete zadatke koje ćete najvjerojatnije odgoditi– koristite se rokovima kao motivacijom za obavljanje zadataka u određenom vremenskom okviru– nagradite se za izvršavanje pojedinih točaka– nemojte se nazivati prokrastinatorom kao da je to neodvojiv dio vas– izbjegavajte sami obavljati teške zadake, tražite pomoć– nemojte pokušavati završiti cijeli projekt odjednom, podijelite ga na manje dijelove