Preporučeno Znanja

Prema opterećenju porezima Hrvatska na sredini ljestvice

Prema izvješću Europskoga statističkog ureda, omjer prikupljenog poreza i BDP-a (zbroj poreza i doprinosa kao udjel u BDP-u) u prošloj godini Hrvatsku smješta u sredinu Europske unije, na 13. mjesto od 28 članica. Ukupni prihod od poreza i doprinosa prošle je godine iznosio 37,6 posto BDP-a, debelo iza mnogih država, no valja primijetiti da su ispred nas uglavnom najrazvijenije članice, s iznimkom Grčke i Mađarske. Europski prosjek istodobno je ravno 40 posto, za eurozonu je malo viši, 41,4 posto. To je ujedno prvi put od 2010. da se udio poreza i doprinosa u BDP-u nije povećao.

Zvuči dobro, ali zabrinjava struktura poreznih prihoda. Hrvatska je i zemlja članica s najmanjim udjelom poreza na dohodak i bogatstvo, ali zato odmah iza Švedske prema udjelu poreza na proizvodnju.
Francuska na vrhu  

Najveće opterećenje ima Francuska u kojoj porezi i doprinosi dosežu čak 47,9 posto; slijede Danska (47,6 posto), Belgija (47,5 posto), Austrija (44,4 posto) i Švedska (44,2 posto). Na suprotnoj su strani ljestvice Irska (24,4 posto), Rumunjska (28 posto), Bugarska (29 posto), Litva (29,4 posto) te Latvija (29,5 posto). Ipak, u usporedbi s godinom prije omjer poreza prema BDP-u povećao se u većini članica, pri čemu se Hrvatska našla u prvih pet. Najveći skok zabilježila je Litva (s 27,9 na 29,4 posto), zatim Estonija (32,8 na 34,1 posto), Slovačka (31,3 na 32,4 posto), Mađarska (38,3 na 39,2 posto) te Hrvatska (36,8 na 37,6 posto). Članica s najmanjim opterećenjem ima i najveći pad; udio po- reza u Irskoj pao je s 29,9 na 24,4 posto, a u Danskoj se smanjio s 50,3 na 47,6 posto.

Drukčije u eurozoni  

Hrvatska se u izvješću ističe i u kontekstu strukture poreznih prihoda, gdje je među zemljama s najmanjim udjelom poreza na dohodak i bogatstvo (korporativni i osobni dohodak, porezi na dozvole za lov i riba- renje itd.) sa samo šest posto (vodi Danska u kojoj takvi porezi čine 30,4 posto BDP-a). Međutim, odmah je iza Švedske prema udjelu poreza na proizvodnju i uvoz (PDV, uvozne carine, trošarine, biljezi, porezi na onečišćivanje okoliša itd.) s 19,7 posto BDP-a u usporedbi sa švedskih 22,1 posto. Općenito, porezi na proizvodnju i uvoz bili su najveći dio poreznih prihoda u Europskoj uniji (13,6 posto BDP-a), praćeni socijalnim doprinosima (13,2 posto) i porezima na dohodak i bogatstvo (13 posto). U eurozoni je struktura malo drukčija: najveći prihod došao je iz neto socijalnih do- prinosa (15,3 posto), zatim poreza na proizvodnju i uvoz (13,3 posto) te poreza na dohodak i bogatstvo (12,6 posto).

Komentari