Sintagma ‘povezivanje gospodarstva i obrazovanja‘ izlizala se od spominjanja na raznim skupovima, ali ambiciozno Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola počelo je napokon činiti i neke konkretne korake u tom smjeru. Potpisani su sporazumi o suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Institutom za razvoj obrazovanja, Hrvatskom obrtničkom komorom, a od prije sporazum imaju i s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava.
Budući da vijeće predstavlja 25 posto ukupnog broja studenata, smatrali su da treba aktivno rješavati problem nezaposlenosti mladih, a kako to bolje učiniti nego povezivanjem s gospodarstvom. Mnogi smatraju da su upravo studenti stručnih studija jedan od pokretača gospodarstva i da se trebaju brže uključivati na tržište rada.– Studenti stručnih studija trebaju biti ‘bliži’ segmentu rada i gospodarstva s obzirom na to da su im ishodi učenja prilagođeniji tako da mogu biti kratkoročni pokretač gospodarstva. Tržište rada treba se povezati s obrazovanjem kako bi se na temelju realnih povratnih informacija od poslodavaca dobio okvir kako uskladiti studijske programe na temelju kojih se kreira nova radna snaga. Upravo iz tog razloga Vijeće smatra da oblik formalizirane suradnje s najvažnijim dionicima na tržištu rada treba postojati. Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska obrtnička komora, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te Institut za razvoj obrazovanja zasigurno su jedne od najvažnijih institucija u segmentu gospodarstva i obrazovanja – istaknuo je predsjednik Vijeća Karlo Kolesar.
Više stručne prakse Svrha je potpisivanja sporazuma o suradnji pokrenuti veliku inicijativu kojom će se nastojati pridonijeti rješavanju gorućeg problema nepovezanosti tržišta rada s visokim obrazovanjem. Zajednički su ciljevi trajno poticanje i sustavno djelovanje prema relevantnim tijelima državne i javne vlasti, kontinuirano praćenje i analiza sektora obrazovanja te znatniji utjecaj privatnog sektora na prilagodbu obrazovnog sustava potrebama gospodarstva i tržišta rada.– Vijeće će u suradnji s navedenim institucijama organizirati seminare, informirati studente o novim programima u obliku zaposlenja, poput garancije za mlade, inicijativama IRO-a, potrebama poslodavaca. Jedna od glavnih aktivnosti bit će približavanje i omogućavanje većeg broja stručnih praksi za studente. S druge strane, želimo poslodavce osvijestiti o važnosti stručne prakse koja treba biti smjernica u zaposlenju te ujedno platforma za mlade ljude – ističe Kolesar.U Vijeću ne misle stati na ovim sporazumu, već traže nove partnere i mogućnosti kako bi iskoristili svoj utjecaj i omogućili studentima što lakši i brži ulazak na tržište rada. Naravno, uz adekvatne kompetencije koje su danas potrebne poslodavcima.– Čekamo povratnu informaciju od Hrvatske gospodarske komore u obliku eventualnog potpisivanja sporazuma te smo otvoreni za sve oblike suradnje. Sporazumi ne bi smjeli biti uvjet suradnje, ali se njihovim potpisivanjem osvješćuje javnost. Vjerujemo kako ćemo suradnjom s jakim partnerima dokazati da Vijeće želi biti ravnopravan partner u reformskim procesima te potaknuti i druge institucije da daju potporu svim pozitivnim promjenama – smatra Kolesar.
S fakulteta na posao Povećanje zaposlenosti već je nekoliko godina vjerojatno najvažniji strateški razvojni fokus brojnih država EU, a borba protiv nezaposlenosti mladih inicijativama poput garancije za mlade upozorava na važnost ovog problema i u europskim razmjerima. Iako kratkoročno daje pozitivne učinke, inicijativa poput stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, koja je danas u Hrvatskoj vrlo popularna i koja se velikim dijelom financira iz europskih sredstava garancije za mlade, zapravo je razmjerno skupa i dugoročno teško održiva intervencija.– Ona se s nezaposlenošću uzrokovanom neadekvatnim obrazovanjem bori prekasno, kada je ona već nastupila kako bi umanjila efekte neadekvatnog obrazovanja. Veseli me stoga promišljena i odgovorna inicijativa Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola koji se za bolju zapošljivost mladih nastoje izboriti na drugačiji način, povezujući poslodavce i sustav obrazovanja radi izgradnje uvjeta za zapošljivost odmah nakon završetka obrazovanja – rekao je Mislav Balković, predsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju HUP-a.
Međusobno ovisni U Vijeću smatraju da se studentima treba pružiti prilika, i to tijekom studiranja, jer je u interesu poslodavaca da pri zaposlenju dobiju ono što im treba u smislu znanja i kvalifikacija. Očekuju potporu za inicijative koje imaju veću prepoznatljivost i zapošljivost studenata nakon završetka obrazovanja. Svi studenti koji završe specijalistički diplomski stručni studij u nezahvalnoj su poziciji jer im je stručni naziv neusklađen s drugim nazivima koji imaju iste razine obrazovanja prema Bolonji. To je jedna od konkretnih inicijativa kojom Vijeće želi postići jednaku startnu poziciju pri traženju posla svim mladim osobama. Sporazum naglasak stavlja na nekoliko bitnih činjenica koje nam je približio Kolesar. – Osvješćivanje javnosti o važnosti reformskih procesa u području obrazovanja, vezanih za usklađivanje znanosti i obrazovanja s potrebama tržišta rada, jedan je od ključeva sporazuma. Uz to ističem stručnu praksu kao ključan aspekt povezivanja obrazovanja sa stvarnim potrebama tržišta rada. Također je u sporazumu istaknuta važnost kvalitetnog i pravodobnog informiranja studenata koji ulaze u svijet rada, o mogućnostima, pravima i obvezama vezanima uz rad. I jedna od važnijih stavki je daljnja suradnja na podizanju društvene svijesti o važnosti visokog obrazovanja za razvoj gospodarstva te razvoj društva i pojedinaca – objasnio je Kolesar.Vijeće će i dalje raditi na promidžbi studenata veleučilišta i visokih škola. Studenti stručnih studija trebali bi biti kratkoročni pokretač gospodarstva kao što su to u drugim zemljama Europske unije, stoga planiraju radom osvijestiti važnost stručnih studija te naznačiti kako isključivo zajedničkom suradnjom s kolegama studentima sa znanstvenih studija mogu i moraju pokrenuti mlade. Ta suradnja, međutim, najteže se ostvaruje.