28. rujan 2021.

Metalci, namještajci i drvna industrija najbolje iskoristili godinu pandemije

Pliva

   

Nije to bila jednostavna godina ni za koga, pa tako ni za industriju. Pandemija kojoj se ne nazire kraj, dva razorna potresa, zatvaranje gospodarstva i tvrdi lockdown, pa postupno otvaranje, ali uz gomile ograničenja, samo su dio problema. O epidemiološkim mjerama zbog kojih je trebalo u potpunosti prilagoditi i rad i radni prostor, o oboljeloj radnoj snazi koja je u samoizolaciju slala druge kolege, o radu u A, B i C timovima i drugim frustracijama nećemo ni pisati. A tu su još i prekinuti dobavni lanci, otežana isporuka sirovina, pa rast cijena sirovina, rast cijena prijevoza i logistike, abnormalni rast cijena zaštitne opreme te krah prošlogodišnje turističke sezone...

Dominantna proizvodnja hrane

Sve to ostavilo je na poslovanje industrijskih poduzeća, kako u kojem sektoru, posljedice od kojih se mnogi još uvijek nisu oporavili. Doduše, Vladine potpore ublažile su probleme i dio poduzeća je zahvaljujući njima ipak uspio održati glavu iznad vode i kraj godine dočekati u plusu. Sve to da se iščitati analizirajući listu 1000 najvećih. Ostale djelatnosti nisu se pokazale toliko otpornima i fleksibilnima, pa su s liste naprosto odlepršale, a broj industrijskih poduzeća na listi je povećan. U prošloj ih je godini među tisuću najvećih bilo 278, 15 više nego godinu prije. Industriji je udjel u prihodima narastao s 20 od 22 posto, pa možemo zaključiti da su svaku petu kunu s listi najvećih proizveli – proizvođači.

Apsolutna perjanica cijele industrije je proizvodnja hrane, koja je među 1000 najvećih zastupljena s čak 65 tvrtki, koje su ukupno ostvarile skoro 29,2 milijarde kuna prihoda, gotovo milijardu kuna više nego godinu prije. Uostalom, među deset najvećih industrijskih tvrtki čak je sedam proizvođača hrane, od kojih je pet povećalo prihode. Čast ostalih industrija u top 10 brane Pliva na prvome mjestu te Petrokemija i Ericsson Nikola Tesla.

Domaći potrošači u pandemiji nisu ni gladovali ni štedjeli na hrani, a to se vidi i na rezultatima kompanija i na našim vagama. Najveća je varaždinska Vindija, koja je i 22. najveća tvrtka u Hrvatskoj. Slijedi Podravka, pa Fortenovin PIK Vrbovec te Dukat kao i Mesna industrija Braća Pivac, koja je prošle godine preuzela Kraš. Mljekarima je najviše pala dobit, jedini koji su dobro poslovali su Vindija, KIM Mljekara Karlovac i Dukat, a najveći gubitak ostvario je Meggle. Podravka je ostvarila vrlo dobre rezultate, a najveći rast ostvario je njezin program Kulinarstvo te Dječja hrana, slastice i snack, Mesni proizvodi, jela i namazi te program Riba, dokazavši se prilagodbom poslovanja u nepredviđenim, izvanrednim situacijama.

Najbolja je vijest da je prošle godine 65 najvećih kompanija u toj djelatnosti više izvezlo hrane, nego što ju je uvezlo, što samo dokazuje da nam je turistička sezona bila slaba, jer su turisti ti koji najviše jedu uvozno. A izostanak turista i zatvaranje ugostiteljske djelatnosti u pandemiji utjecao je na rezultate poduzeća koja se bave proizvodnjom pića. Njih je osam među najvećima, a sva su zajedno ostvarila 4,2 milijarde kune prihoda, što je čak 13,7 posto manje nego godinu prije. Najveći pad bilježe Stanić Beverages i Coca-Cola HBC Hrvatska, te Studenac i Heineken Hrvatska. Najveće prihode ostvarila je Jamnica Plus, neznatno više od Zagrebačke pivovare.

Nakon hrane, najveći prihod u segmentu industrije ostvarila je djelatnost proizvodnje metala i metalnih proizvoda s ukupnim prihodom 42 zastupljene tvrtke od gotovo 11,2 milijarde kuna.

Uspjesi metalaca i brodograditelja

Među najjačima ističu se Aluflexpack Novi iz Poličnika kod Murvice i HS Produkt iz Karlovca. Poduzeća koja se bave nemetalnim mineralnim proizvodima su pak ostvarila prihode od gotovo sedam milijardi kuna, a najveći su Cemex, Vetropack Straža te Nexe. I jedan i drugi sektor pokazali su se otpornima na koronakrizu, kao i poduzeća kojima je primarna djelatnost prerada drva i proizvodnja papira i galanterije. Najveći rast među njima ostvarila je Drvna industrija Novoselec Elvia Floriana, a i tvrtke Darka Pervana pod brendom Bjelin rasle su impozantnih 55 posto. Čak jedanaest tvrtki iz tog sektora ostvarilo je dvoznamenkasti rast prihoda, a među njima su i predstavnici papirne i ambalažne industrije poput Hartmanna, Vemo-tradea i Violete. Rast su zabilježila i tekstilna poduzeća sa sjevera Hrvatske, koja su se potkraj godine našla pod povećalom javnosti jer su navodno bila žarišta koronavirusa, Boxmark Leather, Ytres i Wollsdorf Components.

Brodogradnja i proizvodnja motornih vozila i dijelova u prošloj je godini u 1000 najvećih imala sedam predstavnika i oni su zajedno ostvarili prihod od gotovo 2,5 milijardi kuna te dobit od oko 345 milijuna kuna. Najveće prihode ostvario je, očekivano, Brodosplit, ali manje nego godinu prije. Izazova je bilo mnogo, od rasta cijene čelika, do nagomilanih dugova i viška radne snage. Druga tvrtka po prihodima ne bavi se brodogradnjom, već proizvodnjom elektromotora, generatora i transformatora, Siemens Gamesa Renewable Energy. Slijedi riječko brodogradilište 'Viktor Lenac', koje je poslovalo s dobiti, kao i trogirski kompleks Danka Končara, koji je unatoč stalnim napetostima s vlasnikom znatno povećao prihode.

Rast končarevaca

Tvrtke među top tisuću koje se bave proizvodnjom električnih strojeva, aparata i dijelova ostvarile su ukupni prihod od 7,3 milijarde kuna. Apsolutni pobjednik je Grupa Končar s više od dvije milijarde prihoda, koje su Končar Distributivni i specijalni transformatori i Končar Energetski transformatori gotovo 'bratski' podijelili, a loše nisu poslovali ni drugi dijelovi Grupe. Dvanaest Končarevih tvrtki s liste ostvarilo je 11,5 posto veće prihode i iskazalo 83 posto veću dobit. Dobri su i rezultati izvoza, a dvije trećine ukupnih prihoda Grupe odnosi se na izvoz u EU u segmentu energetike i prijevoza.

Dobre rezultate ostvarila je i Klimaoprema, proizvođač opreme za klimatizaciju, ventilaciju i čiste prostore, kojoj je prošla godina protekla u znaku gradnje pogona za proizvodnju cjepiva za COVID-19 za Modernu u Švicarskoj te u obilježavanju 45. obljetnice osnutka. Na listi najboljih je i američka tvrtka Vertiv, koja pruža kritičnu digitalnu infrastrukturu. Ericsson Nikola Tesla glavni je igrač u sektoru elektroničke opreme i optike, premda u prošloj godini bilježi i blagi pad prihoda te nešto veći pad dobiti. Slijedi ga prilično nepoznati Carel Adriatic, talijanska tvrtka sa sjedištem u Labinu koja se bavi razvojem tehnologije na području klimatizacije, hlađenja i grijanja i koja zapošljava više od 160 ljudi.

U industrijskoj zoni Vinež ima svoju tvornicu u koju je dosta uložila tijekom godina pa i ne čudi da joj u pandemijskoj godini prihodi rastu više od 36 posto u odnosu na godinu prije, a dobit čak 97 posto.Jedan od najvažnijih aspekata hrvatske prerađivačke industrije je proizvodnja duhana i duhanskih proizvoda, inače jedan od segmenata, kada su poljoprivredne kulture u pitanju, u kojima ostvarujemo vanjskotrgovinski suficit. U 1000 najvećih su tek dvije tvrtke u Hrvatskoj, a jedna bez druge ne može. Prva je Tvornica duhana Rovinj (TDR), u vlasništvu British-American Tobacca, koja se bavi proizvodnjom cigareta, a drugi su proizvođači duhana Hrvatski duhani iz Virovitice.

BAT je prošle godine izazvao pravu buru kada je najavio da zbog, a i to se čitalo između redaka, trošarina, premda se službeno govorilo 'otežanih uvjeta poslovanja', želi otići iz Hrvatske. Ne samo da je u pitanju bilo 500 radnih mjesta u Istri, već i kooperanti u Hrvatskim duhanima koji su uložili znatna sredstva u proizvodnju računajući na dugoročnu suradnju s tim prerađivačem duhana.

U segmentu Guma i plastika, čiji su ukupni prihodi 2,5 milijardi kuna, najbolje je poslovao Bomark Pak, jedini hrvatski proizvođač prianjajuće (stretch) folije, koji je u top tri najveća proizvođača te folije u Europi te koji samostalno drži pet posto europskog tržišta. Tvrtka je na dan, i to u godini pandemije, izvozila više od 10 šlepera, što je svrstava u najveće robne izvoznike u Hrvatskoj. Više-manje stabilno poslovali su i hrvatski proizvođači namještaja.

Sve u svemu, hrvatski proizvođači iskoristili su prošlu godinu da se pozicioniraju u političkoj i široj javnosti kao najstabilniji dio gospodarstva, na koji se može osloniti i kad se zaustave turizam, promet i velik dio drugih uslužnih djelatnosti.