Potrošački stampedo nadmašio je očekivanja. Ovog prosinca potrošili smo više nego ikad – 13,8 milijardi kuna, što je 1,8 milijardi više nego lani, a 800 milijuna više od prognoza.
Dvoznamenkasti rast u prosincu zaokružuje tako 2017. koja bi mogla ostati zapamćena i kao godina potrošnje. Još od studenoga 2014. svakog mjeseca trošimo više od prethodnog. I to je na prvu loptu dobra vijest. No upravo je prošlog tjedna iz Državnog zavoda za statistiku došla upozoravajuća packa: industrijska proizvodnja u studenome pala je 3,6 posto na mjesečnoj razini, a na godišnjoj je bila manja 1,7 posto, dok je potrošnja narasla 2,3 posto (mjesečno) odnosno 5,2 posto (godišnje).
>>>Z. Marić: Prvi put od samostalnosti Hrvatske proračun je u suficitu
Potrošnja je i proteklih mjeseci uglavnom rasla brže od proizvodnje, pa čak i usprkos prvom suficitu u povijesti samostalne Hrvatske, kojim se ovih dana hvali financministar Zdravko Marić. Doduše, proizvodnja je krhka biljčica, osjetljiva i na najmanji podražaj, pa jedan mjesec pada ne mora značiti trend. No problem je što je turizam, koji je velikim dijelom generirao rast potrošnje, još osjetljiviji od proizvodnje.
Hrvatska tako ulazi među pacijente oboljele od ‘nizozemske bolesti’, odnosno postaje ovisnik o jednom sektoru – turizmu. A taj generator rasta potrošnje uzrokuje i dodatni uvoz – strane kompanije uvoze iz domicilnih država, odnosno globalnih dobavljača, i krevete i pekmez, kao što i rentijerska zarada kroz rast potrošnje ponajprije potiče dodatni uvoz robe široke potrošnje. Zato je i pokrivenost uvoza izvozom, unatoč rastu izvoza, iz mjeseca u mjesec sve manja.
U kombinaciji s padom kamata i rastom optimizma, opet sve više živimo na kredit. Za to vrijeme blagdanski paket darova s Markova trga prije svega dodatno ohrabruje potrošnju, dok su ozbiljnije reforme uglavnom ostale na čekanju. Ako tako nastavi, (i) ova će vlast poticati potrošnju sve dok se i sama ne potroši.