Aktualno Konferencijske vijesti Preporučeno

Do 2040. u kreiranje pametnih gradova bit će uloženo 40 tisuća milijardi dolara

Marije de Vreeze, Foto: Lider/Dražen Lapić

Otvorena suradnja s građanima, dugoročna vizija i kompetentno vodstvo preduvjeti su za stvaranje pametnih gradova. Zaključak je to prezentacije Vedrana Kružića iz tvrtke Sense Consulting, kojom je na Zagrebačkom Velesajmu jutros započela Liderova konferencija Smart Cities 2017. – Pametnim rješenjima do održivog grada.

>>>FOTO: Počela je Liderova konferencija Smart cities 2017. – Pametnim rješenjima do održivog grada

Rekao je da se u konceptu pametnog grada radi o transformaciji standardnih javnih usluga u personalizirane usluge te da bi privatni sektor trebao značajnije sudjelovati u toj transformaciji, u planiranju razvoja grada, donošenja odluka i implementaciji rješenja. Iznio je podatak da su pametni gradovi prva nova industrija 21. stoljeća te da će do 2040. godine u njihovo kreiranje biti uloženo 40 tisuća milijardi dolara. Upravljanje pametnim gradovima zahtijeva specifičan skup kompetencija i znanja, rekao je Kružić, a važna je i otvorenost, želja za učenjem, spremnost na promjene, razvijanje kulture suradnje i učinkovita upotreba podataka. Rekao je i da se više od trećine transformacija u pametne gradove događa u malim gradovima, kao i da je dobar primjer pametnog grada veliki američki grad Seattle, koji potiče inovacije, razvija vibrantnu kulturnu scenu i povezanost svojih građana, u kojem su niknule tvrtke poput Amazona i Microsofta.

Amsterdamski projekt mobilnosti

Primjer pametnog grada Amsterdama predstavila je Marije de Vreeze iz tamošnje platforme Konnekt za razvoj pametne urbane mobilnosti. Čuli smo kako je jedna od ambicija Amsterdama do 2025. godine imati nultu stopa emisije CO2. U suradnji s građanima tamošnje vlasti rade na ugradnji 850 tisuća solarnih panela, po jednog za svakog stanovnika, a trenutno su na brojci od 350 tisuća. Ideja je i imati 100 tisuća održivih stambenih objekata, kao i spriječiti prometno zagušenje. Amsterdamski projekt mobilnosti je jedinstven, rekla je de Vreeze, i ispričala kako se trećina građana kreće biciklom, trećina pješači, a trećina koristi javni prijevoz i automobile. Usprkos tomu 60 posto javnog prostora zauzimaju automobili, pa u Amsterdamu razvijaju pametna rješenja poput normi za parkirališta po broju izgrađenih kuća, semafore koji u prometu pogoduju biciklistima i teretne bicikle kojima se prevoze tereti unutar grada. Govorila je i kako u kreiranju pametnih rješenja surađuju s tvrtkama od koji mogu dobiti podatke o kretanju stanovnika, poput Tomtoma te da su svi podaci o pametnim amsterdamskim rješenjima dostupni na jednom mrežnoj stranici.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel predstavio je Centar kompetencija za pametne gradove, projekt koji je u suradnji lokalne samouprave, akademske zajednice i realnog sektora formalno startao krajem 2015. godine. U međuvremenu su aplicirali projekt i do kraja ove godine očekuju da će dobiti 120 milijuna kuna iz EU fondova. U okviru pametnog riječkog centra žele uz ostalo razvijati nove tehnologije i energetske sustave s naglaskom na praćenje potrošnje energije, platformu za energetski učinkovitu i dijeljenu mobilnost, platformu za prikupljanje i upravljanje podacima koji moraju biti javno dostupni te inovativni sustav za upravljanje kretanja građana.

Komentari