10. svibanj 2019.

30 milijardi kuna: Povlaštene mirovine koštaju kao dvije trećine mirovinske reforme

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje  Josip Alardović u četvrtak je detaljno objasnio izračun proračunskog troška od 45 milijardi kuna do 2040. godine ako prođu referedumski prijedlozi za vraćanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 65 godina i smanjenje penalizacije za prijevremno umirovljenje.

Tako je ministar rada i socijalne skrbi Marko Pavić dobio pokriće za brojku koja mu je - uz reklamnu kampanju i loše vrijeme - svakodnevno i najjače oružje u borbi protiv referendumske inicijative ‘67 je previše‘.

U kontekstu sakupljanja potpisa protiv  odlaska u punu mirovinu sa 67 godina svoj dio medijskog prostora dobila je i tema o povlaštenim mirovinama. U Hrvatskoj je, prema aktualnim podacima HZMO-a, svaki sedmi umirovljenik povlašten, odnosno ostvaruje pravo na mirovinu pod uvjetima povoljnijim od običnih ‘penzića‘.

To nije jedini, ali svakako je znatan doprinos prenapregnutosti mirovinskog sustava. I dok druge države imaju nekoliko tisuća povlaštenih umirovljenika, kod nas je takvih čak 175.161!? Njih mirovinska reforma neće ni okrznuti. Jedino se može očekivati smanjenje broja povlaštenih domobrana, sudionika NOB-a, bivših političkih zatvorenika, funkcionara socijalističke Hrvatske i Jugoslavije, rudara…

O povlaštenim mirovinama Lider je pisao znatno prije današnjih rasprava. Posljednjih desetak, ako ne i više godina upozoravamo na to da treba suziti krug povlaštenih i da se te mirovine ne smiju isplaćivati iz redovitoga mirovinskog sustava jer svaka povlaštena kuna smanjuje mirovinu ostatka populacije penzića. Uostalom povlaštene mirovine sudjeluju su deset posto mirovinskih troškova.

Ministar Pavić relativizira trošak povlaštenih mirovina jer se radi o ‘samo‘ 1,5 milijardi kuna na godinu. No, matematika je nemilosrdna. Ako će radni staž do 65. godine producirati ‘negativni neto fiskalni efekt na državni proračun‘ od 45 milijardi kuna do 2040. godine, onda treba priznati da povlaštene mirovine u tih dvadesetak godina koštaju državu - više od trideset milijardi kuna, što je čak dvije trećine troška koji će nastati ako se radni staž ne produži za dvije godine.