Za srednjoškolce dilema nije štedjeti ili potrošiti već koji oblik štednje odnosno ulaganja odabrati, pokazala je rasprava koju su u povodu Svjetskog dana štednje u II. gimnaziji u Zagrebu organizirali Udruga Štedopis i Hrvatsko debatno društvo, u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka (HUB).
"Sudionici debate pokazali su kako mladi shvaćaju razliku između štednje i potrošnje, a pri odabiru potrošnje biraju ulaganje u obrazovanje što je uvijek najbolji izbor, kazao je direktor HUB-a Zdenko Adrović, kaže se u priopćenju te udruge.
>>> Zapošljavanje u eurozoni u listopadu najsnažnije u više od 10 godina – Markit
Podsjetio je kako je u Hrvatskoj danas gotovo 70 posto ušteđevine denominirano u stranim valutama, a više od 60 posto svih kredita odobreno je uz valutnu klauzulu.
U povodu skorog predstavljanja Vladine Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, Adrović je napomenuo kako je razumno očekivati da bi Hrvatska u roku četiri do šest godina mogla pristupiti eurozoni.
"Za pristupanje moramo ispuniti još dva uvjeta - uputiti formalni zahtjev za prijem što podrazumijeva ‘čekaonicu‘ od dvije godine prije uvođenja zajedničke valute te pokazati sposobnost vođenja politike snižavanje javnog duga u odnosu na BDP", rekao je Adrović.
>>> Plenković: Udio javnog duga do kraja godine bit će oko 80 posto BDP-a
Zaključio je kako najnoviji podaci o punjenju proračuna te projekcije o gospodarskom rastu od barem 2,8 ili čak 3 posto u sljedeće tri godine, idu u prilog Vladi odnosno nastojanjima za uvođenjem eura.
Ovogodišnji Svjetski dan štednje, 31. listopada, Hrvatska dočekuje s dosad najvećom razinom depozita građana kod banaka od preko 192 milijardi kuna, a gotovo 70 posto štednje je u eurima, napominju u HUB-u.