Aktualno
StoryEditor

Agrokorovi dobavljači mogli bi u nagodbi proći s otpisom od 35 do 40 posto potraživanja

07. Veljača 2018.

Nacrt strukture nagodbe Agrokora profesionalno je korektno napravljen dokument. Međutim, ne odgovara na ključno pitanje: koliki će biti otpis? No već je i takav dokument bez detalja bio dovoljan da se pojave prve pukotine u, dosad, unisonom djelovanju Agrokorovih vjerovnika. Bojim se da je počelo suočavanje s bolnom istinom da u stečajnom postupku ili bilo kakvoj njegovoj varijanti kao što su predstečaj ili postupak izvanredne uprave najdeblji kraj izvuku dobavljači, a najbolje prođu financijske institucije. Pokušajmo predvidjeti koliko će koja grupa vjerovnika sudjelovati u pokrivanju gubitaka u kojima je Agrokor ostavio Ivica Todorić.

>>> Vjerovnici Agrokora: ‘Deadline’ je blizu, naš je prioritet postizanje nagodbe

Skupine vjerovnika

Pod uvjetom da se svi neosigurani vjerovnici tretiraju jednako, otpis može biti i manji ako se dio potraživanja pretvori u kapital novih društava ili ako se dio pretvori u dugoročni kredit s niskim kamatma. No ako se financijskim vjerovnicima ponudi refinanciranje tražbina, dobavljači će morati otpisati 50 posto.

Detaljan pregled svih tražbina objavio je Trgovački sud 9. studenoga 2017. Riječ je o gotovo 13.000 tražbina oko 6000 vjerovnika prema više od osamdeset tvrtki. Obraditi sve te tražbine bio je velik posao. Nažalost, kada je tvrtka u problemima, administracija mora raditi dvostruko više nego kada normalno posluje. Agrokor je tražbine podijelio u izlučne, razlučne i ostale. Izlučne tražbine odnose se na neke stvari ili prava koji su u posjedu Agrokora, ali pripadaju drugim tvrtkama. Tipičan primjer za to je operativni leasing u kojem Agrokor uzima vozila ili neku drugu opremu, ali ta oprema ostaje u vlasništvu davatelja leasinga. U slučaju stečaja leasing-kuća samo obavještava sud da će preuzeti natrag svoja vozila, koja tako ne ulaze u stečajnu masu.

>>>Dalić podržala Ramljaka, osudila pokušaje da se zaustavi restrukturiranje Agrokora

Razlučna prava su tražbine osigurane upisom zaloga u nekoj od javnih knjiga kao što su zemljišne knjige i upisnik založnih prava na pokretninama. Vjerovnici koji imaju razlučno pravo, a najčešće je riječ o financijskim organizacijama, mogu se u stečajnom postupku namiriti iz prodaje nekretnine ili pokretnine nad kojom imaju zalog te, u pravilu, ne sudjeluju u postupku i ne glasuju za prihvaćanje plana. Tražbine prvog isplatnog reda su bruto plaće, a tražbine drugog višeg isplatnog reda su neosigurane tražbine svih vjerovnika i to je najvažnija skupina za donošenje plana nagodbe. U tablicama koje je objavio Trgovački sud ukupna je svota tih tražbina gotovo 31 milijardu kuna. Dio tih tražbina odnosi se na međusobna potraživanja unutar grupe nad kojom se provodi postupak izvanredne uprave i te tražbine nemaju pravo glasa. Prema informaciji iz Agrokora, pravo glasa za prihvaćanje nagodbe imaju vjerovnici s ukupno 29,6 milijardi tražbina. Tih je vjerovnika oko 5850.

Aduti u rukama financijaša

Da bi se nagodba postigla, za nju treba glasovati pola vjerovnika ili, iznimno, vjerovnici s dvije trećine ukupnih tražbina. U ovom slučaju izgledno je da će se pokušati osigurati glasovanje prema vrijednosti tražbina jer je iluzorno očekivati da će 3000 vjerovnika podržati nagodbu u kojoj se odriču dijela svoje tražbine. No koliko je potrebno vjerovnika da se dostigne dvije trećine ukupnih tražbina? Začuđujuće malo. Vjerovali ili ne, dovoljno je da nagodbu podupre samo tridesetak tvrtki! Koji su to vjerovnici koji u svojim rukama drže sudbinu ostalih 5800 može se vidjeti na listi najvećih vjerovnika.

>>>Agrokor: Kronologija krize koja trese naciju

Na prvi se pogled vidi tko drži sve adute u svojim rukama. Financijske organizacije drže oko 63 posto ukupnih tražbina s pravom glasa. Izvanrednoj upravi dovoljno je na svoju stranu pridobiti još samo par dobavljača da bi osigurala potrebnu većinu. Ili se u cijeli postupak treba vratiti Sberbank, koji bi glasom na osnovi svojih tražbina bez problema osigurao većinu. Na listi od 40 najvećih vjerovnika su i tri iz skupine ‘Povezano‘. Riječ je o društvima koja su dio grupe, ali nisu predmet postupka izvanredne uprave. Pravo njihova glasa može se osporavati, ali riječ je o ukupno 1,8 posto, što ne mijenja situaciju. Osim ponovnog uključivanja Sberbanka, sliku u postizanju većine znatno može promijeniti još jedna skupina vjerovnika. Za razlučne vjerovnike naveo sam da ‘u pravilu‘ ne sudjeluju u glasovanju tijekom stečajnog postupka. Ne sudjeluju, naime, ako je vrijednost založene imovine ili prava veća od njihova potraživanja. To je uglavnom tako, međutim, Agrokor nije sada, a nije nikada ni bio, običan slučaj.

>>>Todorić: Knighthead je dobio pravo prvenstva i najveći je dobitnik ‘Lexa Agrokor’

Prema opisu razlučnog prava koji je objavio Trgovački sud, velik dio tih vjerovnika osiguran je zalogom na udjelima ili dionicama. Adris, Franck, TDR, AWT, Splitska banka i Medika u potpunosti, a gotovo svi ostali s te liste određenim su dijelom pokriveni zalogom na udjelima i dionicama. Drugim dijelom pokriveni su zalogom na nekretninama i pokretninama upitne tržišne vrijednosti. Povjerenik Ramljak praktički je izjavio da su dionice i udjeli društava u postupku izvanredne uprave nevrijedni. Prema tome sigurno je da će velik dio razlučnih vjerovnika htjeti zaboraviti na svoja razlučna prava i pokušati sudjelovati u postupku nagodbe kako bi naplatili barem dio svojih potraživanja. Ukupna je vrijednost razlučnih tražbina nešto veća od osam milijardi kuna i njihovo uključivanje u glasovanje moglo bi znatno poremetiti navedene većine.

Nedostaje 17 milijardi kuna

No koliki bi konačno mogao biti taj otpis. Prema objavljenim ispravljenim financijskim izvješćima za 2016., ukupne su obveze bile veće od imovine za 14,5 milijardi kuna. Od tada je prošla godina dana, u kojoj grupa posluje sa znatnom dobiti. U prvih deset mjeseci ostvarena je operativna dobit od 1,2 milijarde kuna. Neto dobit bit će manja, ali za ovu raspravu najvažnije je da neće biti velikoga gubitka odnosno da se onih nedostajućih 14,5 milijardi neće povećati.

Osim toga, potrebno je osigurati dovoljan radni kapital za normalno poslovanje. S obzirom na to da je riječ o diverzificiranom portfelju kompanija, teško je procijeniti koliki je radni kapital potreban, ali 10 posto od prodaje trebalo bi biti dovoljno. Predviđam da će ukupna prodaja u 2017. biti oko 25 do 30 milijardi kuna, odnosno da treba radnog kapitala još otprilike od dvije i pol do tri milijarde kuna. Time ukupno nedostaje oko 17 milijardi kuna. Ukupan iznos tražbina drugog isplatnog reda je 29,6 milijardi kuna.

>>>Udruga malih dioničara Agrokora: Jamstva su osporena! Srušena!

Ako pola od razlučnih vjerovnika uđe u nagodbu sa svojih četiri milijarde tražbina te ako će se nagodba primjenjivati i na osporena potraživanja, ponajprije Sberbanku, čija je ukupna vrijednost oko 16,5 milijardi kuna, tada će biti riječ o ukupno 50 milijardi kuna tražbina. Od tih pedeset milijardi treba odbiti 540 miliijuna eura, otprilike četiri milijarde kuna, koji su roll-upom pretvoreni u stariji dug koji se mora isplatiti u cijelosti tako da ostaje 46 milijardi o kojima će se glasovati.

Prema tome bilo bi dovoljno da neosigurani vjerovnici otpišu 35-40 posto potraživanja kako bi Agrokor nadoknadio akumulirane gubitke i osigurao dovoljno radnoga kapitala za normalno poslovanje. Otpis može biti i manji ako će se dio tog iznosa pretvoriti u kapital onih novih društava ili ako će se dio pretvoriti u dugoročni kredit s niskim kamatama. No ta je kalkulacija ispravna samo ako se svi neosigurani vjerovnici budu tretirali jednako.

Bernardić: ‘Legalna pljačka’ u Agrokoru smrdi na korupciju, tu ima posla za DORH – video

Pokazao sam već da grupa financijskih vjerovnika ima znatno veći utjecaj na postizanje nagodbe od svih ostalih grupa. Možemo se prema tome bojati da će financijskim vjerovnicima biti ponuđeno refinanciranje tražbina na, recimo, deset godina uz jedan posto kamata kako bi podržali nagodbu. Tu je riječ o barem 11 milijardi kuna, koje u tom slučaju ne bi bile umanjene, nego bi se kompletan teret prebacio na preostalih 35 milijardi kuna dobavljača te bi bio potreban otpis i pretvaranje u udjele od 50 posto. Sve u svemu, ne bude li velikih iznenađenja i nerazumnog ponašanja sudionika ovog procesa, počevši od povjerenika Ramljaka, preko fonda Knighthead do domaćih dobavljača i Vlade, sve bi moglo završiti s manje stresa nego što smo očekivali.

18. travanj 2024 12:06