Korona i biznis
25. prosinac 2017.

Alen Fontana: Sniziti stopu PDV-a na neke mliječne proizvode

Zadnjih nekoliko godina hrvatsko gospodarstvo bilježi polagani rast. Pokazuju to gotovo svi makroekonomski pokazatelji. Raste BDP, promet u trgovini na malo, a pozitivni pomaci osjete se i u pokazateljima koji prate industrijsku proizvodnju i izvoz.

Rast makroekonomskih pokazatelja prati i rast optimizma građana te poslovnog sektora. No, nažalost, optimizam ne raste i u našem mljekarskom sektoru. Ovo je već osma uzastopna  godina u kojoj sektor pokazuje sve lošije rezultate – pada primarna proizvodnja, sve je manje proizvođača, manji su otkup i prerada, a tržište se preplavljuje uvoznim gotovim proizvodima po dampinškim cijenama, ponajprije mlijekom i polutvrdim sirevima.

>>>Proizvođačima mlijeka isplata od 19,7 milijuna kuna

Posljedice dampinga najviše osjećaju hrvatski farmeri, koji se s pravom čude kako je moguće da u trgovačkim lancima litra mlijeka stoji manje nego litra vode ili kako je cijena mlijeka u trgovini tek koju lipu veća od otkupne cijene koju im plaća njihov otkupljivač. Takav damping, naravno, ugrožava održivost kompletnog mljekarskog sektora, i farmera i otkupljivača njihova mlijeka, i to sve u situaciji u kojoj se na razini Europe bilježi blagi oporavak mljekarskog sektora.

Vlastite mjere

Vrijedi ipak istaknuti kako smo mi u Dukatu među našim kooperantima ove godine uspjeli nizom mjera potaknuti proizvodnju mlijeka, među ostalim, i ulaganjem vlastitih obrtnih sredstava u razvoj njihova poslovanja. No, pojedinačne mjere pojedinih kompanija ne mogu mijenjati strukturne probleme, ponajprije slabu konkurentnost domaćih proizvođača, niti mogu utjecati na revitalizaciju mljekarskog sektora.

Ako država odmah ne krene s učinkovitim mjerama koje će biti usredotočene na rast primarne proizvodnje mlijeka, u 2018. godini zasigurno će se nastaviti trend pada proizvodnje mlijeka i broja proizvođača. Nekoliko je kratkoročnih mjera kojima se već u nadolazećoj godini može poboljšati krvna slika domaćih farmera. Tako država može uvesti prioritet kod dodjele sredstava iz fondova EU za one koji se bave mliječnom proizvodnjom te donijeti izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

>>>Dukat podigao otkupnu cijenu mlijeka

Učinkovitijom dodjelom zemljišta može se znatno utjecati na optimizaciju proizvodnih troškova i samim time konkurirati proizvođačima iz drugih europskih zemalja. Država bi također trebala imati aktivniju ulogu u stimuliranju rasta broja muznih krava jer se takvom kratkoročnom politikom može vrlo brzo utjecati na povećanje proizvodnje mlijeka. I pritom ne govorimo o paušalnim procjenama, već o mjerama koje dokazano funkcioniraju.

Naime, Dukat već četvrtu godinu subvencionira nabavu junica svojim kooperantima i ta mjera daje rezultate. Tako ćemo u Dukatu 2017. godinu završiti s rastom proizvodnje mlijeka na svom otkupnom području od 1,5 posto, a proizvodnja mlijeka na nacionalnoj razini, nažalost, nastavit će padati i do 2,5 posto u odnosu na godinu prije.

Preopterećeni farmeri

Svima je poznata činjenica da su hrvatske potrebe za mlijekom oko 900 milijuna kilograma na godinu, a naši farmeri proizvedu tek nešto više od polovice domaćih potreba. Ako država ne odluči reagirati, mogli bismo ubrzo doći u situaciju da se više od polovice domaćih potreba za mlijekom namiruje iz uvoza.

Pritom nitko ne zagovara intervencionističke mjere ili subvencije ionako zabranjene regulativom Europske unije. Vrata prema konkurentnosti nalaze se na troškovnoj strani  domaćih proizvođača.

Važno je naglasiti da farmer ni iz jedne zemlje Europske unije ne bi mogao izdržati troškove poslovanja i financiranja koji su trenutačno u našoj zemlji. Hrvatski farmeri danas na svoje poljoprivredne kredite plaćaju kamatu od osam posto, a njihovi europski kolege financiraju se uz kamatnu stopu od jedan do dva posto.

>>>Mliječni put Hrvatske: Broj proizvođača mlijeka od 2005. pao sa 65.000 na 6.000

Nedavni potresi u domaćem gospodarstvu pokazali su nam kako dugoročno prolaze takvi nerazmjeri u visini kamatnih stopa. Aktivnijom ulogom HBOR-a te bi se kamatne stope zasigurno mogle svesti u, na europskoj razini, konkurentnije okvire.

Ipak, priču o hrvatskom mljekarskom sektoru u 2018. želim završiti pozitivno jer vjerujem u budućnost hrvatske poljoprivrede i domaće mliječne i prehrambene industrije. Hrvatska mliječna industrija ima kvalitetne proizvode te prepoznatljive robne marke koje domaći potrošači rado kupuju. Učestalost kupnje domaćih mliječnih proizvoda svakako bi znatno porasla uvođenjem snižene stope PDV-a na neke kategorije mliječnih proizvoda umjesto danas iznimno visoke od 25 posto.