Zastoji u poslovanju i cyber incidenti predstavljaju vodeće ovogodišnje globalne poslovne rizike, dok u Hrvatskoj najveći rizik i ovaj put prijeti od promjena zakonodavnog i regulatornog okvira, pokazuje Allianzov barometar rizika za 2018. godinu.
Kako se navodi u izvješću, rizik promjena zakonodavnog i regulatornog okvira značajan je i na nekim drugim tržištima, no u Hrvatskoj on je najizraženiji, sa 48 posto u 2018. te s 57 posto u 2017., po čemu nam je slična još samo Grčka.
Direktorica sektora za aktuarske poslove i upravljanje rizicima iz Allianza Zagreb Marija Kazija Krizmanić napominje kako to nije iznenađujuće, s obzirom da se o nesigurnom i nepredvidivom okviru za poslovanje u Hrvatskoj govori već niz godina, a poduzete mjere ne daju vidljive rezultate.
- Za poduzetnike i poslodavce u Hrvatskoj eliminacija, odnosno smanjivanje ovog rizika kroz promjene i reforme koje se očekuju od Vlade ostaje jedan od prioriteta, kaže Krizmanić.
>>>HUO: Premija osiguravatelja u studenom porasla 3,1 posto
Kako navodi, aktivnosti Vlade odražavaju se i na procjene drugih rizika pa su tako nastavak ekonomskog rasta i pozitivni pomaci u fiskalnoj konsolidaciji rezultirali nižom procjenom makroekonomskih rizika, pa za ovu godinu iznose 26 posto u odnosu na 38 posto lani, a zabilježen je i pad rizika tržišnih kretanja, sa 47 posto prošle godine na 36 posto ove, čime zauzimaju drugo mjesto na listi.
Percepcija rizika vezanih uz prirodne katastrofe u 2018. na hrvatskom tržištu zabilježila je značajan porast, zauzevši treće mjesto s 32 posto, u odnosu na peto mjesto i 19 posto lani.
Klimatske promjene po prvi su puta ušle na listu najvećih korporativnih rizika, a sa 16 posto su zauzele sedmo mjesto. Zastoj u poslovanju, koji uključuje smetnje i propuste u lancu opskrbe, također je novi na listi te s 22 posto zauzima peto mjesto, a novi je i gubitak ugleda ili vrijednosti tržišne marke, s 12 posto na devetom mjestu.
Istodobno, porasla je i svijest o rizicima koje donose cyber incidenti, s 15 posto lani na 20 posto ove godine, iako smo u ovom segmentu, kao i u zastojima u poslovanju, ispod prosjeka u ostatku svijeta.
U globalnom korporativnom svijetu najveći rizik od zastoja u poslovanju i cyber incidenata
Kako pokazuju rezultati sedmog Allianzovog barometra rizika, kojeg svake godine objavljuje Allianz Global Corporate & Specialty (AGCS), a koje se ove godine temelji na uvidu rekordnih 1.911 stručnjaka za rizike iz 80 zemalja, u svijetu sa 42 posto najveći korporativni rizik predstavljaju zastoji u poslovanju, a sa 40 posto slijede cyber incidenti.
Također, sve veću brigu za tvrtke predstavljaju i gubici od prirodnih katastrofa, koji se s 30 posto odgovora nalaze na trećem mjestu, a prošla godina, rekordna po broju katastrofa, također je razlog što se klimatske promjene i sve veća nestabilnost vremena po prvi puta javljaju među deset najvažnijih rizika, stoji u izvješću.
>>>Kaspersky Lab: Proizvodne kompanije u svijetu najizloženije cyber napadima
Utjecaj rizika novih tehnologija u ovoj godini zauzeo je sedmo mjesto te je jedan od onih koji su se najviše popeli na ljestvici, a iz Allianza pojašnjavaju da je to stoga jer tvrtke prepoznaju da bi inovacije poput umjetne inteligencije ili autonomne mobilnosti mogle u budućnosti stvoriti nove odgovornosti i gubitke većih razmjera, kao i prilike.
Generalni direktor AGCS-a Chris Fischer Hirs kazao je da su po prvi puta zastoji u poslovanju i cyber rizici gotovo poravnati na Allianzovu barometru rizika, a kako su ti rizici i sve više međusobno povezani.
- Bilo da su rezultat napada kao što je WannaCry, ili češće, sistemskih ispada, cyber incidenti sada su glavni uzrok zastoja u poslovanju današnjih umreženih tvrtki čija su primarna imovina često podaci, uslužne platforme ili njihove skupine klijenata i dobavljača. Međutim, prošlogodišnje velike prirodne katastrofe podsjećaju nas da se utjecaj uvijek prisutnih opasnosti također ne smije podcijeniti. Upravitelji rizicima u budućnosti će biti suočeni s veoma složenim i volatilnim okruženjem kako tradicionalnih rizika poslovanja tako i izazovima novih tehnologija, poručio je Fischer Hirs.