• Pratite nas na:
30. srpanj 2018.

Amazon-efekt: Japan i EU godinama masovno tiskaju novac, ali ne uspijevaju dići inflaciju na 2 posto

Europska središnja banka, sukladno očekivanjima, nije podigla temeljnu kamatnu stopu s obzirom na to da je stopa inflacije daleko ispod ciljanih 2 posto.

Mario Draghi pokušava povećati stopu inflacije kako bi ona došla do razine od 2 posto pa tako ESB uporno plasira novac na tržište otkupom državnih obveznica rezultati izostaju, ako se u izračunu zanemari cijena nafte.

Bolja situacija nije ni u Japanu jer tamošnja središnja banka već godinama masovno tiska i emitira novac u namjeri podizadnja stope inflacije na 2 posto, dok cijene ostaju začuđujuće stabilne, piše DW.

>>>Inflacija u Venezueli ove godine – milijun posto!

Stopa inflacije u lipnju u otočnoj je državi ove godine iznosila 0,8 posto zahvaljujući drastičnom porastu cijene nafte. No, ako se taj rast zanemari, stopa inflacije iznosi 0,2 posto što opasno graniči s deflacijom koje se središnji bankari plaše. Njihov strah je opravdan jer se u tom slučaju ne isplati investirati, već čuvati vlastiti novac.

Online trgovina proždire inflaciju

Pronađen je jedan od krivaca čije djelovanje uzrokuje nastale probleme. Riječ je o online trgovini Amazon, odnosno internetska trgovina kao takva. Zbog toga se postavlja pitanje treba li promijeniti pogled na čitavu ekonomsku strukturu ponude i potražnje gdje bi inflacija bila dio tih pravilnosti.

S obzirom na to da sve više potrošača kupuje na online tržištu gdje si rijetko koji trgovac može priuštiti povećanje cijena, internetska trgovina ‘proguta‘ između 0,1 i 0,2 posto indeksa poskupljenja, odnosno inflacije. Iako inflacija u teoriji nije isto što i indeks poskupljenja, ova dva pojma se sve više koriste kao sinonimi. Osnova za izračun indeksa poskupljenja je potrošačka košarica, čiji se pojedini elementi mogu kupiti preko interneta, iako je za većinu njih potrebno prošetati do fizičke trgovine.

>>>Eurostat: Godišnja inflacija u EU u lipnju nepromijenjena na 2 posto

Najveća stavka košarice, nafta, upravo je ona koja se ne može kupiti preko interneta. Oscilacija cijene nafte na svjetskom tržištu tako ostavlja rupu u stopi inflacije. Draghi uporno tvrdi da treba promatrati samo čistu inflaciju iz koje su izuzeti elementi čija cijena brzo oscilira, od hrane pa sve do nafte. U tom je slučaju inflacija u eurozoni daleko ispod ciljane razine od 2 posto. Unatoč tome što je ESB dosad kupio državnih obveznica zemalja eurozone vrijednih više od dva bilijuna eura, inflacija nije mastupila.

Internetska trgovina sustavno proždire lanac potrošnje i zarade jer jedan Amazon ne treba plaćati prodajno osoblje, ulagati u uređenje prodavaonica, kao ni trošiti novac na otvaranje novih. Novac potrošača tako odlazi direktno u ruke proizvođača ili uvoznika čime on postaje više vrijedan jer se za manje novca dobije više robe, a tako je manje novca na raspolaganju. Ostaje pitanje može li se to onda nazvati deflacijom?

Nova ekonomska teorija

Glavni ekonomist banke ING Diba smatra da će zbog online trgovine inflacija i dalje padati iz čega se potencijalno kreira još veći problem, a to je imaju li današnje središnje banke instrumente kojima bi korigirale stopu inflacije.

>>>Online maloprodaja u Europi prošle godine rasla 11 posto na 534 milijarde eura

Osnove koje svaki student ekonomije zna kažu da banka tiska novac, određuje temeljnu kamatnu stopu kojom taj novac pušta na tržište novca i onda još i određuje pričuvu komercijalnih banaka kako bi one mogle jamčiti sigurnost, a one su znatno stegnute nakon nedavne financijske križe. Poluge za veću inflaciju su na maksimumu jer su kamatne nikakve, a novi novac masovno se stvara, stoga jedino nafta donekle spašava stopu inflacije.

Digitalni svijet i gospodarstvo u cjelini morat će promijeniti poimanje ekonomista vezanog uz klasične oblike gospodarenja te, kao što je vidljivo na primjeru Japana i ESB-a, možda čak i poimanje čitave ekonomije.