Korona i biznis
15. svibanj 2018.

AmCham: Privlačenju izravnih stranih ulaganja treba strateški pristupiti

Privlačenju izravnih stranih ulaganja treba strateški pristupiti, pri čemu je vrlo važno odrediti u koje industrije poticati ulaganja, kao i zemlje odakle investicije trebaju dolaziti, istaknuto je u utorak na poslovnom ručku Američke gospodarske komore (AmCham) u Hrvatskoj ‘Izravna strana ulaganja – Gospodarska politika za privlačenje ulaganja‘.

Predsjednik Vijeća upravitelja AmChama Berislav Horvat podsjetio je na istraživanje o poslovnom okruženju u Hrvatskoj, provedenom među članicama, koje je s jedne strane pokazalo da 79 posto poduzeća u slijedeće tri godine kani širiti poslovanje, dok se s druge strane ističe nužnost provođenja strukturnih reformi.

>>>‘Neslučajan uspjeh’: Međimurje sedma regija svijeta u strategiji privlačenja stranih ulaganja – FT

Dugoročna investicijska strategija

Povodom toga AmCham je donio i preporuke za poboljšanje poslovnog okruženja i rast ulaganja u Hrvatskoj, pri čemu se na prvom mjestu ističe strateški pristup privlačenju izravnih stranih ulaganja. Kako pojašnjava Horvat, to podrazumijeva nužnost pripreme i provedbe dugoročne investicijske strategije, koja će preživjeti dulje od vladavine jedne političke stranke i Vlade. Također, važno je i promicati prednosti izravnih stranih ulaganja, s obzirom da u Hrvatskoj, ocjenjuje Horvat, u javnosti još generalno postoji dvojba jesu li ona dobra ili ne.

Daljnje preporuke odnose se na digitalizaciju i optimizaciju sustava pružanja javnih usluga, povećanje učinkovitosti zakonodavnog i pravosudnog sustava, težnju energetski učinkovitom i ‘zelenom‘ gospodarstvu, a navodi se i potreba strateškog upravljanja ljudskim potencijalima, što podrazumijeva usklađivanje ponude i potražnje vještina na tržištu rada, kao i modernizaciju hrvatskog tržišta rada po uzoru na razvijenije zemlje.

>>>Bulić: Vlada planira digitalizirati sve procese javne uprave

Horvat je posebno istaknuo potrebu izgradnje stimulativnog poreznog sustava, kojeg bi krasila izvjesnost, jasnoća i predvidljivost.

Iz AmChama pritom preporučuju daljnje porezno rasterećenje rada, a ako je postojanje progresivne stope već nužnost, Horvat kaže da bi se granica oporezivanja trebala podići na puno višu razinu. Također, naveo je i potrebu poboljšanja suradnje između Porezne uprave i poslovne zajednice, pri čemu bi odnos prije svega trebao biti savjetodavni.

Tomislav Čorak iz Boston Consulting Groupa istaknuo je da ulagače treba aktivno privlačiti, a pritom je vrlo važno odlučiti u koje industrije treba poticati ulaganja te shodno tome odrediti i zemlje odakle bi investicije trebale dolaziti.

- Mi smo mala zemlja da bi bez fokusa trčali po cijelom svijetu, kaže Čorak.

>>>Boris Žitnik: Hrvatska ide u digitalizaciju s IT-om koji prelazi u strano vlasništvo

Kako je naveo, postotak udjela izravnih stranih ulaganja u bruto domaćem proizvodu (BDP) nužno ne korelira s uspjehom, odnosno visinom BDP-a, jer "različite zemlje na različite načine uspijevaju iskoristiti ta ulaganja za svoj rast". Kako pojašnjava, iako izravna strana ulaganja svakako donose pozitivne efekte, privlačenje velikog broja stranih ulaganja ne mora automatski značiti da će gospodarstvo ostvariti rast.

Pritom napominje da strane investicije nose i određene rizike, kao što je primjerice povlačenje najkvalitetnije radne snage u globalne procese, čime oni odlaze iz zemlje.

- U privlačenju investicija moramo maksimalno štititi naš ljudski kapital od kojeg ovog zemlja najviše ovisi, poručio je.

Kao četiri elementa koja strani ulagač promatra kada ulazi u državu naveo je tržišno okruženje, konkurentnost radne snage, pravni i regulatorni okvir, a tu su i omogućavajući faktori, kao što su komunikacijska i prometna infrastruktura.

Lucić: Dva projekta vrijedna oko 300 mln eura prijavljena za stjecanje statusa strateškog ulaganja

Ravnatelj Agencija za investicije i konkurentnost (AIK) Zdenko Lucić izjavio je za Hinu da su tjedan dana od stupanja na snagu novog zakona o strateškim investicijskim projektima stigle dvije nove prijave projekata za stjecanje statusa strateškog ulaganja, čija je ukupna vrijednost oko 300 milijuna eura.

Kako je naveo, jedan je projekt u sektoru turizma, a drugi je u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

- To su veliki projekti, koji u određenim segmentima moraju riješiti imovinsko-pravne odnose, i ovo je najbrži put da se to institucionalno i zakonodavno riješi, rekao je Lucić, koji nije mogao dati više detalja o kojim je točno projektima riječ.

>>>Donesen Zakon o strateškim investicijskim projektima, ojačat će ulagačku klimu

Također, dodao je da trenutno u najavi imaju još devet prijava za velike investicijske projekte, čija je vrijednost u pravilu veća od 100 milijuna eura.

Kada je riječ o realiziranim izravnim stranim ulaganjima u Hrvatskoj, Lucić je naveo da je u 2017. godini u odnosu na godinu ranije ostvaren rast od oko sedam posto. Porftelj projekata AIK-a je pak u 2017. na godišnjoj razini ostvario rast od 28 posto, pri čemu se prvenstveno radi o stranim ulagačima, a oko 40 posto projekata se odnosi na proizvodno-prerađivačke aktivnosti, 38 posto na turizam i oko 15 posto na IT i poslovne usluge.