• Pratite nas na:
27. kolovoz 2019.

ANKETA: Trebamo li cijene najma stanova ograničiti prema uzoru na Berlin?

Ako ste mislili da cijene stambenih kvadrata lete u visine samo u Hrvatskoj, gadno ste se prevarili. Cijene najma razletjele su se u astronomski visoke zone i u drugim zemljama, ali za razliku od Hrvatske gdje se duboko štuje doktrina laissez-faire i državni aparat prepušta tržištu da se samo regulira, u zemlji koju Hrvati jako vole, gradske vlasti reagiraju na vapaj građana.

Berlinska je gradska vlast u lipnju odlučila staviti moratorij na iznos najamnina u idućih pet godina i to temeljem pritužbi stanovništva da je njihov, nekad cjenovno prihvatljivi grad, postao skup. A sada će ta ista gradska uprava pokušati progurati svoj plan da se mjesečna najamnina ograniči na 7,97 eura po četvornom metru stana. Takvim potezom plan je priguštiti vrtoglavi rast najamnina u njemačkoj metropoli. Prijedlog zakona još mora proći javnu raspravu, a ako sve prođe po planu, na snagu bi mogao stupiti u siječnju, piše Tagesspiegel.

Novoizgrađeni stanovi kojima je godina podrijetla 2014. i kasnije neće biti podložni ovom ograničenju. Također, ako najmodavac napravi neke preinake s ciljem poboljšanja kvalitete stambenog prostora, poput modernizacije sustava grijanja, najmodavci će moći naplaćivati maksimalno 0,57 eura više po četvornom metru.

Sve to stoji u prijedlogu berlinske senatorice za urbani razvoj Katrin Lompscher koju su blago rečeno ‘popljuvali‘ stručnjaci iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) uz kritike da bi to bilo posve razvidno neustavan potez i izravan proboj u socijalistički planiranu ekonomiju. Dok se Ljevica koja u koaliciji sa socijaldemokratima i Zelenima vodi Berlin brani da se brojni građani pitaju kako zadržati krov nad glavom u džungli podivljalih cijena. U svakom slučaju sa zanimanjem će se pratiti situacija u Berlinu.

Bismo li mi trebali uvesti ograničenja najamnine po četvornom metru po uzoru na berlinski prijedlog? Odgovorite nam u anketi!

Ne može se reći da cijene hrvatskih nekretnina nisu ni do koljena berlinskima jer treba uzeti u obzir i životni standard koji je u Njemačkoj znatno viši. Cijene već i sada ozbiljno konkuriraju.

U popularnoj berlinskoj četvrti Kreuzberg mjesečna stanarina za stan od 100 četvornih metara bez režija iznosi oko 1300 eura. Iako su prema podacima koje je objavio oglasnik Crozilla.com krajem svibnja, stanovi od 80 do 100 kvadrata, oglašavani po prosječnoj cijeni od oko 890 eura, današnjim pregledom ponude za najam stanova u Podsljemenskoj zoni, koja je na glasu kao elitnija četvrt, ustanovili kako cijene najma stanova od 100 kvadrata variriraju od 800 do 1200 eura, cijene najma iste te kvadrature na Trešnjevci variraju od 750 do 1500 eura, ovisno o datumu izgradnje i opremljenosti prostora koji se izdaje.

Novim bi pravilima najmodavci u Berlinu itekako osjetili manjak u svojim novčanicima i na bankovnim računima. Stotinu kvadratnih metara stana ne bi mogli više iznajmljivati po cijenu koliko sveti Petar naplaćuje kajganu. To bi značilo da bi najamnina takvog stana zapela na samo 800 eura mjesečno, odnosno 500 eura manje nego što je iznosila dosad. Stoga je još zanimljivije promatrati situaciju u Njemačkoj.

No, dok oni ne donesu neke konkretnije odluke, promislimo kolika bi bilo pristojna granična cijena najamnine po četvornom metru u Hrvatskoj?

Kada bi se jednostavno preuzeo berlinski model, to bi značilo da za stan od 50 kvadrata cijena najma ne smije premašiti 400 eura, odnosno 3000 kuna (ako ne preračunavate eure u kune po senjskom tečaju). Za tu cijenu izdaju se danas stanovi raznih kvadratura - od garsonijera s 25 do stanova od 65 četvornih metara s dvorištem.

Cijene bi prema našem sudu trebale biti niže s obzirom na razliku u standardu. No, zamislite samo da na tržištu gdje je gotovo nemoguć zadatak pronaći pristojan stan za najam po 200 eura mjesečno, podvučemo crtu i zadamo granicu od, primjerice, maksimalno pet eura po četvornom metru. To bi značilo da najmodavac za stan od 50 kvadrata koji je sada iznajmljivao po 450 eura mjesečno, može namaknuti svega 250 eura. Koja gradska vlast bi se uopće usudila pokrenuti takvu inicijativu?