Nepovoljni demografski pokazatelji, sve manje stope nataliteta u Hrvatskoj i Europi, relativno velik broj radno neaktivnog stanovništva, sve su to razlozi zbog kojih je nužno reformirati mirovinski sustav. Ne pristupi li se sustavnom rješavanju ovih pitanja, Hrvatska će do 2025. godine doista imati veći broj umirovljenika nego radnika.
U Hrvatskoj samo 4,59 posto ljudi starijih od 65 godina i dalje je u radnom odnosu. U Europi, na vrhu ljestvice onih koji rade i u tim godinama su Islanđani, gdje je radno aktivno 51,88 posto ljudi starijih od 65. U Turskoj raditi u tim godinama odabralo je 19,98 posto stanovništva, a najmanje su spremni u starosti raditi stanovnici Luksemburga, njih 2,66 posto starijih od 65 i Španjolci, njih 2,53 starijih od 65 godina.
Generalno, u Europi raditi u starosti spremno je nešto manje od 20 posto ljudi starijih od 65 godina.
Rezultat je to negativnih demografskih pokazatelja koji kažu kako prosječna Europljanka, odrasla u zapadnjačkim vrijednostima, ne želi rađati, a ako i rodi, ta djeca svoje roditelje ne žele uzdržavati.
- Hrvatska ne zaostaje u tim negativnim trendovima. Sjever Europe bilježi veće stope fertiliteta, Mediteran najniže, a Hrvatska je prema svim pokazateljima na Mediteranu. Europa izumire, prema ovim statističkim pokazateljima Europi po fertilnoj ženi nedostaje 0,6 posto djeteta, kaže Željko Bedenic, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva.
15 godina rada
Raiffeisen MOD bilježi 15 godina rada, za vrijeme kojih je 23 tisuće ljudi, kroz obvezne i dobrovoljne fondove, ugovorilo svoju mirovinu. Dobar dio korisnika iz dobrovoljnih mirovinskih fondova već je u potpunosti zaprimio isplatu svoje privremene mirovine ugovorene na pet godina, a dio korisnika mirovina iz obveznih mirovinskih fondova vratio se u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kako bi koristili za njih povoljniju mirovinu.
>>>Nastavljen pad radno sposobnog stanovništva
- Samo ove godine, Raiffeisen MOD isplatit će 6,5 milijuna kuna dobrovoljnih mirovina, rekla je članica Uprave, Biserka Žalac.
- Što se trećeg stupa tiče, jednom kada napune 50 godina i mogu koristiti svoju štednju, većina ljudi želi potrošiti taj novac, iako ih mi ohrabrujemo da im to bude novac za doživotnu mirovinu. U našoj svijesti još je uvijek slabo prisutno da si moramo sami osigurati mirovinu, dodala je Žalac.
I Žalac i Bedenic ističu nužnost reformi mirovinskog sustava. Smatraju kako bi se one mogle postići smanjenjem broja neaktivnog stanovništva za minimalno 0.9 posto godišnje. Naime, udio zaposlenog stanovništva u radno sposobnoj populaciji u 2015. godini u Hrvatskoj je iznosio 56 posto, dok je u najrazvijenijim zemljama taj udio 75 posto, a primjerice u Švicarskoj 80 ili u Islandu čak 86 posto.
Od Hrvatske je tom pitanju gora samo Grčka (52 posto).
- Privatna mirovinska štednja može postati veliki faktor u reformi zemlje. Valjalo bi ulagati u bolnice, domove zdravlja, privatne domove, palijativnu skrb, škole, navodi Bedenic.