Ivana Belić došla je na mjesto glasnogovornice Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske u veljači 2017. godine. Po struci je novinarka, pa onda i temama kojima se bavi pristupa upravo na taj način – novinarski, preispitujući važnost onoga što se želi reći i što se želi postići. Potaknuta činjenicom da je javnost zapravo o energetskoj učinkovitosti slabo informirana, a kako mediji u tom slučaju igraju važnu ulogu, odlučila je pokrenuti obrazovni program o održivom korištenju energije za studente novinarstva pod nazivom ‘Energetska učinkovitost – novinarstvo za budućnost‘.
>>>Deset godina REGEA-e: Dokazali smo da se i kod nas može raditi na najvišoj razini
- Kako ste došli na ideju pokretanja obrazovnog programa o održivom korištenju energije?
- Nije mi trebalo dugo da shvatim koliko je malo informacija o ovim temama po našim medijima i koliko je šira javnost s njima slabo ili gotovo nikako upoznata. S jedne strane nedostatak takve komunikacije je nerijetko zatvorenost struke i neprepoznavanje važnosti same komunikacije i medija. S druge strane tu je i slabo poznavanje teme od strane novinara. Kada imate spoj te dvije stvari onda je rezultat loše informirana javnost. To nije loše, to je, ako mene pitate, koja dobru komunikaciju smatra ključem uspjeha, najgore što se može dogoditi jednoj struci, jednom resoru, a onda naravno i nama kao građanima. Čista energija postaje jedan od dominantnih pravaca globalnog razvoja. Obnovljivi izvori energije danas su cjenovno konkurentni, a ponekad i jeftiniji od fosilnih goriva. IKEA u Velikoj Britaniji već dvije godine prodaje solarne panele. To je najplastičniji primjer koliko nam obnovljivi izvori energije postaju sve dostupniji, a Hrvatska i dalje ide sporim koracima. Danska planira ostvariti 100% udjela obnovljivih izvora energije do 2050., a mi s druge strane u Hrvatskoj imamo toliko više sunčanih sati, hidropotencijal, šume… U tom je sektoru samo u Europskoj uniji zaposleno više od milijun ljudi i EU se zalaže upravo za niskougljično, održivo i energetski učinkovito društvo. Može zvučati patetično, ali o njemu ovisi naša budućnost i budućnost naše djece.
- Zašto baš studenti novinarstva?
Mediji su jako važni. Osim što trebaju biti društveni korektiv, mediji su ti koji formiraju tržište. Bez medija, dobrih novinara koji će znati ispričati priču puno će se teže događati dobri projekti. Oni su ti koji šire informacije i oni su ključni da bi šira javnost postala svjesna – da, za mene je ovo bolje, ne želim plaćati za energente više ako mogu i tri puta manje. Tako je nekako nastala ideja projekta ‘Energetska učinkovitost – novinarstvo za budućnosti‘. U suradnji s Fakultetom političkih znanosti, prof.dr.sc. Marinom Mučalo, a ove godine prof. Ivicom Zadrom, uz stručnu podršku ravnatelja dr.sc. Julija Domca, edukacije sa studentima provodimo već drugi put.
- Koji je cilj toga programa?
- Naš je cilj približiti im temu, da shvate zašto je i njima važna i da se jednoga dana bave u svom novinarskom poslu možda upravo temama energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Cilj programa je obrazovati buduće novinare, studente završnih godina Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu koji u budućnosti preferiraju raditi kao novinari bilo u tiskanom mediju, online, televiziji ili na radiju. Studenti završnih godina Fakulteta političkih znanosti u godinama su kada odabiru specijalizacije i odlučuju se za medije u kojima žele raditi. Upravo zato je to idealna prilika da im se u sklopu njihovih redovnih predavanja ponude i specijalizirana predavanja.
>>>REGEA provela projekte vrijednosti 800 milijuna kuna, proračun porastao 20 puta
- Kada se predavanja održavaju i koja tema je sad na repertoaru?
- Predavanja se odvijaju svakog petka od 19. listopada, pa do kraja studenog, od 10:15 sati na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Predavanja vode dr.sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e, Toni Vidan, član Europskog ekonomskog i socijalnog odbora i voditelj Energetskog programa Zelene akcije, prof.dr.sc. Branko Grisogono s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Marko Biočina, izvršni urednik Jutarnjeg lista, Nina Domazet s portala Energetika-net, Marko Bičak iz Poslovnog dnevnika… S jedne strane imamo stručnjake koji će studentima približiti temu, a s druge strane imamo kolege novinare iz različitih medija. Kako rade u različitim medijima, tako dijele i različita iskustva u pristupu ovoj temi što je studentima iznimno zanimljivo.
- Koje su obveze studenata koji su uključeni u program?
- Studenti u sklopu seminarske nastave imaju zadatak izraditi AV reportažu u trajanju od 6 do 8 minuta. Najboljih dvoje studenata uvijek nagrađujemo. U sklopu prvog kruga predavanja dvije studentice odveli smo na studijsko putovanje u Bruxelles, a čime ćemo nagraditi dvoje najboljih ove godine za sada će ostati iznenađenje.
- Kakve su reakcije studenata na tematiku energetske učinkovitosti? Jesu li svjesni važnosti te teme?
- Nevjerojatne su različitosti u pristupu temi među studentima u samo godinu dana razlike. Iz generacije u generaciju studenti su sve informiraniji, postavljaju sve jasnija i složenija pitanja. Ne prihvaćaju tek tako pružene informacije već ih i preispituju. To smatram odličnim i pozitivnim. Reakcije su im jako dobro, jer kada počnete pričati o ovoj temi, s bilo kim, osoba vrlo brzo postane svjesna da je to od njenog interesa, što zaista i je. Veselimo se svakom petkom, jer svaki donosi neku novu temu, a za ovaj petak čeka nas veliko predavanje prof. dr. sc. Branka Grisogona s PMF-a na temu ‘Klimatske promjene – činjenice i mitovi‘.