Aktualno Hrvatska Preporučeno

12 izazova: Na čemu može pasti ‘najreformskiji’ Zakon o turističkom zemljištu

Goran Marić

Premda je Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu zaista jedan od ‘najreformskijih’ u ovoj vladi, u javnoj raspravi istaknute su neuralgične točke koje bi ga mogle ugroziti. A i kratak rok za primjenu – od početka sljedeće godine – preoptimističan je

Od 15. lipnja, otkad Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (koji se obično naziva zakonom o turističkom zemljištu) stoji u javnoj raspravi na platformi e-Savjetovanje, pojavile su se mnoge primjedbe i otvorila brojna pitanja, ponajprije o načinu na koji će se rješenja iz Zakona tehnički-operativno provoditi u praksi.

Potpisnik Zakona, ministar državne imovine Goran Marić, predstavio je nedavno njegove ključne značajke na stručnom skupu koji su organizirali Hrvatska udruga turizma i Lider u Poreču i tada se dalo naslutiti da, uz pohvale inicijativi da se riješi problem iz vremena pretvorbe i privatizacije, postoje vruće teme o kojima jedinice lokalne samouprave (JLS) i turističke kompanije imaju što za reći.

Sve skupa nije neočekivano, s obzirom na to koliko je uređivanje vlasničkih odnosa nad turističkim zemljištem nezahvalna tema koju su dosadašnji ministri vješto izbjegavali. Netko se sjetio prije 30 godina donijeti zakon prema kojem zemljište koje (za razliku od nekretnina) nije ušlo u privatizaciju i pretvorbu pripada državi.

Takvom odlukom pokrenula se lavina sudskih sporova države s privatnim vlasnicima i JLS-ovima. Pokušalo se s tom temom uloviti ukoštac 2010. godine kada je donesen Zakon o turističkom zemljištu, koji zbog svoje nedorečenosti nikada nije zaživio u praksi.

Zakonom se turističkim kompanijama propisalo da moraju plaćati koncesiju (na godinu se od naknada u državni proračun slijevalo oko 30 milijuna kuna), međutim, s njima nije sklopljen nijedan ugovor niti su im dana ikakva prava. Stoga su hotelijeri s velikom opreznošću ulazili u investicije jer tko bi normalan ulagao milijune u nešto što nije njegovo niti zna hoće li ikada biti. Marić je stoga ovaj zakon nazvao ‘najreformskijim’ zakonom koji će ova vlada donijeti. I zaista je tako.

No sada kada su krenuli komentari, valja istaknuti sporne točke koje bi mogle sve pokvariti.

Dosadašnje primjedbe i prijedlozi u vezi sa zakonom Gorana Marića:

1. U slučaju prodaje zemljišta izbaciti pravo prvokupa sadašnjega korisnika i osigurati jednak položaj svim zainteresiranim stranama na natječaju
2. Prodaju zemljišta na zahtjev trgovačkog društva ne raditi automatski, bez predstavničkog tijela JLS-a
3. Brisati stavak koji kaže da se ne može bez suglasnosti vlasnika na prostoru kampa odrediti druga namjena, odnosno da s danom stupanja Zakona na snagu prestaju važiti prostorni planovi kojima je na prostoru kampa ili na dijelu prostora kampa planirana druga namjena
4. Predlaže se izmjena omjera podjele prihoda od zakupa i prodaje dijelova kampa, na način da 50 posto ostaje državi i Fondu za turizam, a 50 posto lokalnoj samoupravi
5. Traži se jasna definicija načina razgraničenja vlasništva kod zemljišnoknjižnih čestica koje su samo dijelom svoje površine uključene u pretvorbu i privatizaciju. Još uvijek nije jasno što sve ulazi u građevinsku česticu (parkirališta, teniski tereni i sl.)
6. Postupak formiranja građevnih čestica treba biti održiv i ekonomičan, s definiranjem tko će ga i koliko plaćati
7. Priznati prava iz Zakona trećim osobama (npr. da zakupni odnos vrijedi i za tvrtke kćeri)
8. Utvrditi jasan kriterij prodaje i procedure otkupa zemljišta
9. Definirati vrste isprava koje Ministarstvo izdaje za potrebe upisa nekretnina u zemljišne knjige
10. Detaljno urediti prava građenja na turističkom zemljištu
11. Definiranje postupka dodjele i upisa koncesije na pomorskom dobru
12. Smanjiti nižu cijenu zakupnine s 12 kuna po kvadratu na jedan euro u kunskoj protuvrijednosti

Izvori:
1. – 4. – Klub vijećnika IDS-a u Istarskoj županiji
5. – 12. – Hrvatska udruga turizma

Cijeli tekst o zavrzlamama sa Zakonom o turističkom zemljištu možete pročitati u našem tiskanom ali i digitalnom izdanju Lidera

Komentari