Nešto više od 32 tisuće poduzetnika bez zaposlenih u prošloj je godini ostvarilo neto gubitak u iznosu nešto većem od tri milijarde kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).
U Hrvatskoj je lani 104.470 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih društava i ostalih financijskih institucija predalo godišnji financijski izvještaj, a od toga njih 31 posto ili 32.426 poduzetnika nije imalo zaposlenih radnika.
Po podacima Fine, najveći broj poduzetnika bez zaposlenih bio je u djelatnosti trgovine (7.410), a slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (4.705) te na trećem mjestu građevinarstvo (4.350).
Poduzetnici bez zaposlenih lani su ostvarili ukupni prihod od 14,1 milijardu kuna, dok su im rashodi iznosili nešto više od 17 milijardi kuna.
Podaci Fine pokazuju i da su u prošloj godini poduzetnici bez zaposlenih ostvarili dobit razdoblja od 2,2 milijarde kuna, dok im je gubitak razdoblja iznosio 5,2 milijarde kuna.
"Gotovo svi poduzetnici bez zaposlenih iskazali su neto gubitak u 2014. godini, odnosno poduzetnici iz 16 djelatnosti iskazali su neto gubitak, dok su poduzetnici u četiri djelatnosti poslovali pozitivno. Ukupan rezultat svih poduzetnika bez zaposlenih bio je također negativan i iznosio je tri milijarde kuna neto gubitka. Najveći neto gubitak iskazali su poduzetnici poslovanja nekretninama (903,2 milijuna kuna), na drugom mjestu su poduzetnici djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (882,5 milijuna kuna), a na trećem mjestu poduzetnici građevinarstva (639,5 milijuna kuna). Najmanji neto gubitak iskazali su poduzetnici bez zaposlenih u djelatnosti obrazovanja (397 tisuća kuna)", navode iz Fine u informaciji o poslovanju poduzetnika bez zaposlenih u prošloj godini.
Poduzetnici bez zaposlenih iz samo četiri djelatnosti ostvarile su lani neto dobit i to poduzetnici iz stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (398,7 milijuna kuna), financijskih djelatnosti i osiguranja (168,2 milijuna kuna), fizičke osobe bez djelatnosti (12,9 milijuna kuna) i poduzetnici djelatnosti javne uprave i obrane; obvezno socijalno osiguranje (1,8 milijuna kuna).
Po podacima Fine, poduzetnici bez zaposlenih u četiri djelatnosti lani su ostvarili više od dvije milijarde kuna prihoda - trgovine 2,9 milijardi kuna, građevinarstva 2,5 milijardi kuna, a po nešto više od dvije milijarde kuna oni iz djelatnosti poslovanja nekretninama i stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti.
Najveće su pak rashode lani imali poduzetnici bez zaposlenih u trgovini, nešto više od 3,3 milijarde kuna, a slijede oni u građevinarstvu (3,2 milijarde kuna), poslovanju nekretninama (2,97 milijardi), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (1,6 milijardi kuna) i u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (1,2 milijarde kuna).
Analiza po županijama pokazuje da se po broju poduzetnika bez zaposlenih posebno ističe grad Zagreb u kojem je trećina (33,3 posto) takvih poduzetnika (10.806), a slijede Istarska (4.115 poduzetnika ili 12,7 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (3.876 poduzetnika ili 12 posto).
Zanimljivo je, napominju iz Fine, da su poduzetnici bez zaposlenih iz gotovo svih županija ukupno iskazali neto gubitak, a izuzetak su oni iz Bjelovarsko-bilogorske županije s ostvarenom neto dobit u iznosu od milijun kuna.
Najveći iskazani neto gubitak poduzetnika bez zaposlenih iskazan je u gradu Zagrebu i iznosio je 733,6 milijuna kuna, a slijede Istarska (570,7 milijuna kuna), Zagrebačka (329,2 milijuna kuna), Splitsko-dalmatinska (250 milijuna kuna) i Primorsko-goranska županija (192,8 milijuna kuna).