Nakon što na snagu stupi zakon o transparentnosti tokova javnih sredstava i nakon ulaska Hrvatske u EU, država više neće isplaćivati plaće u javnim poduzećima iz proračunskih sredstava namijenjenih drugim svrhama, a javna poduzeća za plaće će morati zarađivati sama, potvrdili su danas ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i ministar financija Slavko Linić.
Prijedlogom zakona o transparentnosti tokova javnih sredstava, koji je Vlada uputila u Sabor s prošlotjedne sjednice, u hrvatsko zakonodavstvo unosi se smjernica Europske komisije koja uređuje transparentnost financijskih odnosa tijela javne vlasti i poduzeća u većinskom vlasništvu tijela javne vlasti, odnosno poduzetnika s posebnim ovlastima. Tim poduzetnicima se propisuje vođenje zasebnih računa i vezano uz njih podataka o primanju i korištenju javnih sredstava za svoje djelatnosti.
-Prema europskim, a sada i hrvatskim pravilima, postoji metodologija kako se mogu isplaćivati javna sredstva namijenjena poduzećima u javnom vlasništvu-rekao je Vrdoljak odgovarajući na pitanje novinara hoće li, s obzirom na predloženi zakon, gubitaši poput HŽ-a i Croatia Airlines imati problema s isplatama plaća budući da će ih moći isplaćivati isključivo iz sredstava koje same zarade.
Ako je novac predviđen za restrukturiranje, on će se moći trošiti isključivo za tu namjenu, rekao je Vrdoljak nakon današnjeg okruglog stola o elektroindustriji.
Dodaje da više neće biti moguće činiti ono što je radila prošla Vlada, koja je, kako je rekao, potrošila stotine milijuna kuna na takozvana restrukturiranja od kojih nije bilo ništa već se kupovao socijalni mir.
Zaposleni u javnim poduzećima primat će plaće koje zarade, kao u svakoj drugoj kompaniji, a država će pomoći u dizanju konkurentnosti na druge načine, a ne isplaćujući plaće iz proračuna, kaže Vrdoljak.
I ministar financija Slavko Linić, koji je jutros gostovao u emisiji Hrvatskog radije A sada Vlada ističe da će od 1. srpnja biti nemoguće prelijevanje proračunskog novca namijenjenog restrukturiranju javnih poduzeća za plaće, kao što je znalo biti dosad u poduzećima kao što su HŽ i Croatia Airlines.
Kaže da Vlada do 1. srpnja namjerava dugove nekih javnih poduzeća, primjerice HŽ Putničkog prijevoza, prebaciti u javni dug, ali da će od 1. srpnja ta tvrtka za plaće i druge troškove morati zarađivati sama.
Ne uspiju li u tome, bit će problema jer će Ministarstvo financija inzistirati na plaćanjima u roku od 60 dana, rekao je Linić.
Smatra da će prava iz kolektivnih ugovora morati biti smanjena te da porezni obveznici više neće plaćati zaposlene u javnim poduzećima. Ne budu li kolektivni ugovori izmijenjeni, spasa za te tvrtke neće biti, kaže Linić.
Vlada, dodaje, do 1. srpnja još ima prostora u predstečajnim nagodbama i prebacivanju dugovanja javnih poduzeća u javni dug, ali nakon toga to više neće biti moguće.
Tako se do kraja mjeseca očekuju nova predstečajna ročišta za Dioki i Dina Petrokemiju, a Linić očekuje da bi na tim ročištima mogli biti postignuti dogovori.
Kaže da je interes Vlade opstanak petrokemijske industrije, a da to ovisi o onima koji mogu u nju ulagati. Smatra da je Crodux tvrtka koja bi u tome mogla uspjeti jer u svijetu može nabaviti plin povoljnije nego u Hrvatskoj.
Dioki može opstati, a ostaje pitanje osiguranja 12 milijuna eura i dovršetak pregovora s Hypo bankom koja je jedan od najvećih vjerovnika. Ti razgovori idu dosta dobro, rekao je Linić.