Analitičari Raiffiesenbank Austria (RBA) ove godine očekuju stopu rasta hrvatskog gospodarstva od 2,3 posto, a u idućoj od 2,5 posto, pri čemu će osobna potrošnja ostati glavni pokretač rasta, navodi se u najnovijoj analizi te banke. Hrvatska je 2017. godinu zaključila uz nastavak gospodarskog rasta, smanjenje vanjske ranjivosti, visoku stabilnost financijskog sektora te naposljetku prvi višak u proračunu opće države, ističu analitičari RBA.
Uvjete na lokalnim financijskim tržištima, kako navode, obilježila je visoka likvidnost uz nastavak pritiska na pad troškova zaduživanja, pa je u takvom okruženju već prvo tromjesečje ove godine donijelo očekivano poboljšanje kreditnog rejtinga države. Iz RBA napominju kako su rezultati bruto domaćeg proizvoda (BDP) za posljednje lanjsko tromjesečje, u kojem je zabilježen realni tromjesečni rast od 0,1 posto te godišnji od 2 posto, potvrdili njihova očekivanja o polaganom usporavanju rasta gospodarstva.
>>>RBA-ove prognoze: Očekuje se rast investicija
Po podacima DZS-a, hrvatsko gospodarstvo lani je poraslo 2,8 posto, sporije u odnosu na 3,3-postotni rast godinu dana prije. Uspoređuje li se dinamika rasta hrvatskog gospodarstva s državama srednje i istočne Europe, vidljivo je da Hrvatska i dalje zaostaje za usporedivim državama, navode iz RBA.
Stoga njihova, kako kažu, "donekle oprezna očekivanja, ali i konsenzus tržišta, sugeriraju nastavak slične dinamike upozoravajući istovremeno na potrebu stvaranja preduvjeta da bi se rast učinio snažnijim i otpornijim". Glavni pokretač rasta, prema očekivanjima analitičara RBA, i ove će godine ostati osobna potrošnja, ali uz blago usporavanje dinamike.
U RBA očekuju nastavak solidnih stopa rasta, posebice u prvoj polovici godine, pri čemu će, kako navode, nedostatak radne snage u određenim djelatnostima stvarati daljnji pritisak na rast plaća.
>>>Trendovi u prerađivačkoj industriji
Prvi visokofrekventni indikatori u 2018. pružaju mješovitu, ali indikativnu sliku, navode iz RBA te dodaju kako se rast na krilima potrošnje nastavio u prvom tromjesečju, a poticaji rastu potrošačkog optimizma dolaze od poboljšanja potražnje na tržištu rada te povoljnih očekivanja od turističke sezone.
U prethodnoj godini rastuće aktivnosti u djelatnostima vezanim uz turizam podržavale su rast gospodarstva. Porast fizičkih pokazatelja u ostvarenim noćenjima i dolascima turista te strukturna poboljšanja turističke ponude, koja je uvelike oslonjena na privatni smještaj, očekuje se i u ovoj godini, ističu iz RBA.
No, napominju kako prošlogodišnji rezultati ostvareni u industrijskoj proizvodnji, građevinarstvu i izvozu nalažu oprezniji pristup u prognozama. Gospodarski rast ostvaren je prvenstveno u sektorima vezanim uz turizam, primarno u trgovini i uslugama pružanja smještaja, dok je doprinos prerađivačke industrije i građevinarstva zamjetno usporio.
>>>Cappelli predstavio jedinstvenu inicijativu za osnivanje EU fonda za turizam
S druge strane, unatoč značajnom povećanju izvoza roba, visoka baza i uvozna ovisnost umanjuju pozitivne utjecaje rastuće inozemne potražnje. Stoga ne iznenađuje produljivanje manjka vanjskotrgovinske razmjene, ističu analitičari RBA. Održivost rasta ovisi o povećanju konkurentnosti, što iziskuje poticajne uvjete za razvoj poduzetništva koji se stvaraju provedbom strukturnih mjera za povećanje efikasnosti javnih usluga, vladavinu prava i pravednu tržišnu utakmicu, navodi se u Analizama.
Razborit pristup vođenju javnih financija
"Rast generiran potrošnjom pogodovat će prihodnoj strani proračuna i u 2018. godini budući da se preko polovice priljeva središnje države odnosi na poreze i ostale namete na potrošnju. Ukoliko izostanu neočekivani događaji s negativnim utjecajem na stabilnost proračuna, očekujemo nastavak razboritog pristupa u vođenju javnih financija uz zadržavanje nominalnih rashoda na dosegnutim razinama i uravnoteženi saldo proračuna uz daljnji pad javnog duga", istaknula je direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA Zrinka Živković Matijević.
Napominje i kako smanjenje vanjske ranjivosti kroz daljnje inozemno razduživanje svih sektora, višak na tekućem računu platne bilance te gospodarski rast i politička stabilnost, povećavaju izglede Hrvatske za podizanje kreditnog rejtinga.
"No, pomak u skupinu država s investicijskim rejtingom očekujemo najranije početkom 2019. godine. U međuvremenu izgledi za snažnije stezanje monetarnih politika u 2018. godini ostaju niski. Drugim riječima, likvidnost će na svjetskim globalnim tržištima ostati visoka čak i uz najavljeno smanjenje bilanci FED-a i ESB-a“, zaključila je Živković Matijević.
>>>Trgovački sud ukinuo odluku Privremenog vjerovničkog vijeća o dodatnim savjetnicima u Agrokoru
U Analizama se navodi kako, unatoč usporavanju, kratkoročni izgledi kretanja gospodarstva u cjelini ostaju i dalje povoljni, posebice s obzirom na poboljšanu vanjsku potražnju i produljeno razdoblje okruženja niskih kamatnih stopa.
"S ograničenim utjecajem restrukturiranja Agrokora na ostatak gospodarstva, rizici projekcija ostaju izloženi pozitivnim rizicima, osobito ako Hrvatska zabilježi još jednu rekordnu turističku sezonu, što bi utjecalo na snažniji rast izvoza te snažniju osobnu potrošnju od prvotnih očekivanja", ističu iz RBA.
Navode i kako se pod uvjetom jačanja inflatornih pritisaka prve pomake u kamatnim stopama na euro području može očekivati tek krajem godine, dok bi se prelijevanje i stezanje monetarne politike u Hrvatskoj moglo odgoditi za 2019. godinu.
"Unatoč rekordnim viškovima likvidnosti i oporavku domaće potražnje, inflacija će ostati umjerena. Središnja banka će u takvim uvjetima ostati dosljedna u politici stabilnosti tečaja, dok će akomodativni karakter monetarne politike omogućavati daljnji pritisak na pad kamatnih stopa", zaključuje se u Analizama.