O hrvatskim hitnim službama rijetko slušamo u medijima, što je obično znak da dobro rade svoj posao. Čak i kada dospiju u žarište javnosti, mnogo je češće to zbog pozitivnih priča o spašavanju neopreznih turista koji su u japankama krenuli u osvajanje Velebita ili helikopterskom prijevozu trudnica i bolesnika nego zbog priča o problemima, kojih kao i u svakome velikom javnom sustavu ne nedostaje.
O problemima nećemo ni mi, ali pozabavit ćemo se transformacijom koju je sustav hitnih službi kod nas doživio u posljednjih desetak godina. Gradovi su pritom u malo boljemu položaju od ruralnih sredina zbog razvijenije infrastrukture (aerodromi, barokomore), ali imaju i problematičnih područja, poput industrijskih pogona, koji mogu biti veoma opasni. Zato se sustav hitnih službi mora razvijati u cjelini, bez diskriminacije u dostupnosti i brzini reakcije, uzimajući u obzir specifičnosti pojedinih područja.
Početak sa 112 Modernizacija u Hrvatskoj počela je u veljači 2005. kad smo dobili jedinstveni europski broj za hitne službe 112 koji je u međuvremenu postao okosnica djelovanja u hitnim situacijama i krizama; od pokretanja do danas na njega je zaprimljeno više od 22,5 milijuna poziva. Sustav 112 nezaobilazni je element kohezije u radu koordinativnih i zapovjednih tijela civilne zaštite na svim razinama u odlučivanju o djelovanju u katastrofama i velikim nesrećama, objasnio nam je Milan Erjavec, voditelj Službe za sustav 112 u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje (DUZS). – Sustav reagiranja u hitnoj situaciji veoma je kompleksan jer često podrazumijeva koordinirani rad više hitnih službi i psihološki pritisak zbog vremenskih ograničenja ili nepredvidljivosti situacije. Ipak, može se reći da spomenuti sustav ima organizacijski, operativno-proceduralni i komunikacijski aspekt – ističe Erjavec.Organizacijski aspekt sustava 112 artikuliralo je Vijeće Europskih zajednica 1991. odlukom prema kojoj su se sve hitne službe morale integrirati u jedinstveni sustav pružanja pomoći građanima Europske unije (EU). Prijam poziva različito je organiziran u državama članicama, ali uočava se trend ujedinjavanja brojeva hitnih službi. Operativno-proceduralni aspekt važan je za neposredan operativni odgovor u hitnim situacijama. Osim dobro poznatih hitnih službi (policija, vatrogasci i hitna medicinska pomoć) sustav 112 u kriznim situacijama može angažirati mnoga druga tijela ili službe koje su prema djelatnosti povezane sa sustavom zaštite i spašavanja (Oružane snage Republike Hrvatske, Središnjica za traganje i spašavanje na moru, Hrvatska gorska služba spašavanja, Klub za obuku sportskih i službenih pasa, Hrvatska udruga za obuku potražnih pasa, ronioci, lovci i sl.). Komunikacijski aspekt također je vrlo važan jer je temelj razmjene nužnih informacija i svojevrsni sistemski integrator različitih tijela i resursa nužnih za uzbunjivanje stanovništva, odnosno operativni odgovor hitnih službi u kriznoj situaciji.
ZeOS na usluzi Prednost sustava 112 jest u tome što pozivatelj više ne mora znati pojedinačne brojeve službi poput policije, hitne pomoći ili vatrogasaca, nego jednim pozivom gotovo usporedno alarmira sve hitne službe potrebne u konkretnom slučaju, štedeći tako vrijeme. S obzirom na to da smo turistička zemlja kojoj se populacija ljeti gotovo udvostruči, dobra je stvar i to što je drugim građanima EU poznat broj hitnih službi, a njima samima olakšan je rad jer operateri mogu filtrirati zlonamjerne, nenamjenske ili opetovane pozive.Sustav se sastoji od dvadeset županijskih centara 112 koji zaprimaju hitne pozive i DUZS-a čija je zadaća pratiti i koordinirati njihov rad. Regularne hitne službe s vremenom su počele preusmjeravati pozive na županijske centre 112, što se može smatrati prvim korakom prema integraciji. Pozivi s broja 193 u deset županija već su preusmjereni na županijske centre, u Zagrebu i Šibeniku vatrogasni koordinatori rade s operaterima županijskog centra 112, a u Požegi operateri centra ujedno obavljaju poslove vatrogasne operative. Svakom segmentu sustava civilne zaštite na raspolaganju je Zemljopisno obavijesni sustav Državne uprave za zaštitu i spašavanje (ZeOS) u kojem se prikupljaju, obrađuju i pohranjuju podaci. Upotrebljavaju se za analitiku, planiranje, vježbe, a osobito za potrebe rada tijela civilne zaštite na svim razinama u odlučivanju o djelovanju u katastrofama i velikim nesrećama u stvarnome vremenu. U početku su ga primjenjivali samo veći gradovi, ali s vremenom su im se pridružile i manje sredine. Uza ZeOS tu je e-Poziv, elektronički sigurnosni sustav koji se ugrađuje u vozila i satelitskom tehnologijom hitnim elektroničkim pozivom automatski alarmira hitne službe javljajući im lokaciju ozbiljnih prometnih nesreća na cestama. Prva dojava prometne nesreće s pomoću sustava e-Poziv (eCall) upućena je u koprivničku službu 112 prije malo više od mjesec dana. Procjenjuje se da će sustav, kad postane standardan, spašavati do 2500 života na godinu u Europi te smanjiti ozbiljnost posljedica nesreća za vozače i putnike u vozilu. Najavljeno je da će ga do 2018. imati svi novi automobili za europsko tržište.
Sekunde i godine Građanima su uz te novosti dostupne mnoge aplikacije koje olakšavaju komunikaciju s hitnim službama i povećavaju sigurnost. Nabrojit ćemo ih samo nekoliko: potkraj prošle godine u sklopu projekta E-policija izrađena je aplikacija s detaljnim uputama kako brzo, uz fotografiju događaja koji se građaninu učini sumnjivim, policiju obavijestiti o potencijalnom prekršaju ili kaznenom djelu. Postupak je vrlo jednostavan, sastoji se od samo nekoliko koraka: građanin pametnim telefonom fotografira događaj, pri čemu je poželjno imati uključene geografske koordinate, nakon čega snimku pošalje MUP-ovu središnjemu portalu. Ako želi, dojavitelj može upisati i komentar, odnosno opis događaja, te nastaviti anonimno komunicirati s policijskim službenicima koji zaprime poruku kako bi odmah odgovorili na eventualna dodatna pitanja. I hitna pomoć ima svog e-konja za trku - eHitna informacijski je sustav hitne medicinske pomoći namijenjen unapređenju rada prijavno-dojavnih jedinica. Pomaže medicinskim radnicima u kontroli rada, pacijentima omogućava pomoć unutar zlatnog sata, a upravi praćenje svih poslovnih procesa i bolji nadzor nad njima.Tehnologija hitnim službama pomaže i GIS sustavima, odnosno sustave praćenja vozila i vatrogasaca, omogućavajući im obradu prostornih podatka, uvid u stanje na nekom području te pregled infrastrukture. Hrvatska vatrogasna zajednica razvila je takav sustav s pomoću kojega pozicionira vozila i snage na terenu, sektorira područja u intervenciji ili prema planu zaštite od požara. Sve podatke koje unesu vatrogasac ili operater u operativnom centru moguće je pregledavati na pametnom telefonu, odnosno tabletu.Erjavec smatra kako su naše hitne službe dobro opremljene i međusobno koordinirane te da Hrvatska kao članica EU i turistički orijentirana zemlja prati i provodi sve europske standarde povezane sa sigurnošću građana i turista. – Ipak, na opće stanje sigurnosti najviše utječe odgovorno ponašanje pojedinaca i preventivno djelovanje društva – kaže, naglašavajući edukaciju građana već od vrtića i škola. – Za uključenje sirena za uzbunu potrebne su sekunde, ali za kompetentno odlučivanje o njihovu uključenju potrebne su godine – slikovito zaključuje Erjavec.