Po prvi put udio loših u ukupnim kreditima prešao je brojku od 15 posto i sada iznosi 15.11 posto. Kako pokazuju podaci Hrvatske narodne banke, gotovo svaka šesta kuna koju su hrvatske banke plasirale korisnicima kredita nenaplativa je ili će je banke vrlo teško naplatiti!
U odnosu na početak krize, kada je udio loših u ukupnim kreditima bio manji od pet posto, udio loših kredita više je nego utrostručen. Loši krediti jedan su od glavnih razloga pada profitabilnosti banaka, piše Jutarnji list.
Izravna je to posljedica krize koja traje već petu godinu zaredom. Podaci s burze rada pokazuju da je s jučerašnjim danom bez posla bilo gotovo 313.000 ljudi. Istodobno, nudilo se samo malo više od 4000 novih radnih mjesta. Već i te brojke pokazuju da je gubitak posla za najveći broj Hrvata ujedno i siguran put u financijsku katastrofu, posebno zato što je zaduženost građana velika, a životni standard pada.
Banke će jako teško naplatiti više od 43 milijarde kuna koje su plasirale korisnicima kredita, a najteže je u segmentu kreditiranja tvrtki, kod kojih je udio loših u ukupnim kreditima već gotovo dosegao udio od 27 posto. Kod stanovništva je situacija ipak bolja s obzirom na to da u kategoriju loših kredita ulazi oko 10,3 posto odobrenih kredita.
To je prvi put od izbijanja krize da je udio loših kredita u sektoru stanovništva prešao granicu od 10 posto. No, stanje varira od jedne do druge vrste kredita: najteže je kod hipotekarnih, kod kojih je već sada nenaplativa ili teško naplativa svaka četvrta kuna. Razlog za zabrinutost izaziva i podatak da se udio loših kredita kod minusa po tekućim računima drži na visokoj razini od 15 posto.
U budućnosti, kaže Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, možemo očekivati rast loših kredita. - Teško je očekivati zaustavljanje rasta loših kredita u Hrvatskoj sve dok se ne pokrene gospodarstvo - zaključuje Jakovčević. Ipak, upozorava da su hrvatske banke, s obzirom na kapitaliziranost, u stanju izdržati i taj udar.