Bez snažnog domaćeg tržišta i što je još važnije novih investicija, Hrvatska neće biti u stanju ostvariti značajniji izvozni uspjeh.
Direktori nekoliko izvoznih kompanija, državnih tijela te predsjednik HBOR-a Anton Kovačev jednoglasno su se složili kako je u srednjem roku nužno uložiti sav trud u privlačenje novih ulagača i istraživanje i razvoj, u kojem Hrvatska debelo zaostaje za konkuretnim izvoznim gospodarstvima. Na samom kraju 12. međunarodne konferencije o poticanju izvozu, Kovačev je pozvao komercijalne banke da se aktivnije uključe u ‘vađenje hrvatskog gospodarstva iz blata‘, jer sam HBOR u tome ne može uspjeti.
Na okruglom stolu o važnosti investicija u izvozne kompanije, Stanko Barbarić, direktor poljoprivredne tvrtke Fragaia, objasnio je kako se njegova tvrtka izvozu okrenula upravo zbog krize, dok su im u jačanju poslovanja puno pomogli fondovi rizičnog kapitala. Riječ je o kompaniji koja je došla do te faze razvoja, kada je morala krenuti u agresivno preuzimanje ili propast. Novcem iz fondova rizičnog kapitala, Barbarić je brzo došao do potrebnog novca za akviriranja te danas ostvaruje godišnji promet od sto milijuna kuna.
Slična priča o uspjehu dolazi i iz Dok-Inga, koji danas snabdijeva vojnom opremom vojske Sjedinjenih Američkih Država, Grčke, Švedske, Italije i Austrije. Specifičnost Dok-Ingovih proizvoda je u tome što razvoj te testiranje pojedinih proizvoda mogu potrajati i do nekoliko godina, zbog čega je nužno imati stalnu podršku financijskih institucija. A da hrvatska proizvodnja i izvoz mogu biti globalno značajni dokazuje i JGL, koji je u svojem segmentu (proizvodnja kapi za nos i slično) drži globalni udio od šest posto.
Damir Novinić iz Agencije za investicije i konkuretnost (AIK) također je pokušao razbiti nekoliko mitova o slabosti hrvatske proizvodnje i nepovoljne investicijske klime:
- U medijima uglavnom slušamo kako nas je po investicijskom klimi prestigla Srbija i kako se u Srbiji može sve. Novi investitor u Srbiji dobije 9000 eura poticaja po novom radnom mjestu, dok u Hrvatskoj može dobiti i do 13.000 eura. Mi smo upravo Zakonom o strateškim investicijama nadogradili Zakon o poticanju investicija i time stvorili realnu, a ne nominalnu prednost nad svim zemljama u regiji - objasnio je Novinić.
AIK za razliku od HBOR - a ili Hamaga ne pomaže poduzetnike izravno, već prati oko 90 velikih projekata te radi na uklanjanju upravnih ili parničnih barijera, olakšava kupnju zemljišta i koordinira ulagačke projekte za ostalih tijelima državne uprave.