27. veljača 2016.

Bernard Ivčić: Planiramo se još jače usmjeriti na zagovaranje niskougljičnog razvoja

Jasmina Trstenjak
Jasmina Trstenjak

Hrvatska treba novu energetsku strategiju jer je 2009. bila davno u pogledu energetske politike. Napomenuo je to nedavno ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović govoreći o aktualnim projektima, kao što je Plomin C.

Upravo je taj projekt, ali i neki drugi, pitanje i struke i energetske strategije. I o tome ovisi hoće li se ili neće realizirati. No svoj obol projektima koji već duže vrijeme puno novinske stupce, kao što je i projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, sigurno će dati i ‘zeleni‘. I to udruženi. Baš kao što su i dosad.

Sastavni dijelovi aktivističkog angažmana Zelene akcije su lobiranje, javno zagovaranje, a često i prosvjedno djelovanje. Bernard Ivčić, predsjednik Upravnog odbora Zelene akcije, napominje da često nije dovoljno samo lobirati, nego je potrebno i senzibilizirati javnost za specifičnu temu, kako bi onda institucija koja je cilj njihovog lobiranja lakše uvidjela da u javnosti postoji interes za tu temu. Upravo ovakve metode koriste i u aktualnim kampanjama protiv bušenja Jadrana, protiv Plomina C, za održivi sustav gospodarenja otpadom, itd. Konkretan primjer iz kampanje S.O.S. za Jadran je prošlogodišnji pritisak na OMV sa sjedištem u Beču kako bi se povukao iz projekta bušenja Jadrana i time se smanjila opasnost od naftnog zagađenja Jadrana.

- Povezali smo se s partnerskom udrugom u Austriji koja je lobirala kod ove tvrtke da odustane od bušenja, objašnjavajući im različite aspekte projekta. Nakon toga smo zajedno s austrijskim kolegama organizirali performans ispred sjedišta OMV-a u Beču. Mjesec dana kasnije sudjelovali smo i na godišnjoj skupštini dioničara ove tvrtke i održali govor objašnjavajući zašto ne bi trebali sudjelovati u bušenju Jadrana. Nešto kasnije OMV je objavio da odustaje od namjere bušenja Jadrana – konstatira Ivčić te dodaje da njihove aktivnosti vjerojatno nisu bile jedini razlog njihovog odustajanja, ali svakako smo imali vidljiv doprinos.

Redovito sudjeluju i u javnim raspravama za različite zakone, strategije i programe gdje analiziraju prijedlog dokumenta te pišu komentare i nastoje povećati kvalitetu. U pojedinim slučajevima osim slanja komentara pokreću i kampanje. Primjerice, zbog koruptivnog Zakona o igralištima za golf u suradnji s nekoliko partnerskih udruga organizirali su i niz prosvjednih akcija te tražili od Ustavnog suda ocjenu zakonitosti navedenog Zakona.

- Svojim aktivnostima uspjeli smo ukazati javnosti i pojedinim institucijama da ovaj Zakon nema puno veze s golfom kao sportom, već da se radi o izgledno kriminalnom nekretninskom poslu koji bi omogućio izvlaštenje i državnog i privatnog zemljišta za potrebe izgradnje apartmanskih naselja.  U konačnici je Vlada ukinula ovaj Zakon, pozivajući se u obrazloženju na argumentaciju Zelene akcije – govori Ivčić.

Drugi primjer je donošenje Zakona o svjetlosnom onečišćenju. Zajedno s nekoliko stručnjaka iz područja astronomije, svjetlotehnike, fizike, medicine, prometa i krajobraznog uređenja izradili su smjernice za nacrt Zakona te ih uputili resornom Ministarstvu zaštite okoliša. U konačnici je ovaj Zakon usvojen 2012. u Hrvatskom saboru.

- Time je Hrvatska postala prva država u Europi koja ima poseban zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, a primjena ovakvog zakona će koristiti zaštiti okoliša i prirode, očuvanju noćnog neba za potrebe astronomskih istraživanja, povećanju energetske učinkovitosti, zaštiti ljudskog zdravlja i očuvanju kulturne baštine – ističe Ivčić te dodaje da je u pravilu utjecaj veći kada su građani udruženi, nego kada djeluju kao pojedinci.

Dodana je vrijednost, nastavlja, kada je udruženo nekoliko različitih organizacija, osobito onih čija suradnja nije uobičajena jer se time pokazuje da se zaista radi o širokom javnom interesu i da nadležne institucije ne bi trebale ignorirati stavove građana. U narednom razdoblju planiraju se još jače usmjeriti na zagovaranje niskougljičnog razvoja, tj. poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te borbu protiv planiranih fosilnih projekata. Također, fokus će im biti na zaštiti prirodnih i javnih dobara, što uključuje i unapređenje sustava upravljanja prirodnim i javnim dobrima.

- Sve više se kao alternativa neučinkovitom upravljanju zagovara privatizacija, što je sasvim pogrešan smjer. Nužno je osigurati transparentno javno upravljanje lišeno sitnih stranačkih interesa te neovisan nadzor nad poslovanjem. No ključno je zadržati javno vlasništvo – napominje Ivčić.