BDP može rasti zahvaljujući investicijama, potrošnji i izvozu. Ova je kriza strukturna i traži dubinske promjene gospodarskog modela.
Najave o tome kako će hrvatski BDP rasti ‘iduće godine‘ postale su, nažalost, svakodnevica. Sanader je ignorirao krizu. Jadranka Kosor bar je priznala njezino postojanje i najavila oporavak - na godinu. Promijenile su se tri vlade, prošle su četiri krizne godine i, poprilično svjesni, ušli smo i u petu recesijsku.
Ove godine pad će zabilježiti sve kategorije BDP-a. Izvoz će pasti pod pritiskom izlaska iz Cefte i slabe potražnje iz Europske unije, osobnu potrošnju koči nezaposlenost, državnu pak konsolidacija proračuna; na vidiku pritom nema ni većih investicija, a optimizam se nerealno gradi na očekivanjima od fondova EU.
Da je hrvatski gospodarski model već odavno potrošen, poznata je stvar. Međutim, još nije poznato kada će se i kako gospodarstvo okrenuti privatnim investicijama i izvozu, konkretnim pokretačima rasta. Pod pretpostavkom da će hrvatski BDP ove godine pasti samo pola posto, u 2014. trebat će uložiti silan napor kako bi se samo došlo na nulu. Ekonomisti i analitičari slažu se u tome da fondovi EU sa svojih 680 milijuna eura potencijalnog kapitala nisu dovoljni za anuliranje pada, ne treba očekivati ni znatan rast obiju kategorija potrošnje, a izvoz bi morao suludo potegnuti da nas izvede iz recesije.
Nikola Sučec je o ovome razgovarao s ekonomskim analitičarima koji su se složili kako se domaća potražnja neće oporaviti ni ove godine. Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić misli da je stara iluzija da će fondovi EU tjerati hrvatski gospodarski rast.- Za održavanje gospodarstva na nuli potrebno je deset milijardi eura ulaganja, pa od 200 do 300 milijuna eura iz EU ne treba čekati spasenje, to više što će se ove godine u Hrvatsku uložiti vjerojatno manje od sedam milijardi eura. U Hrvatskoj nema uvjeta ni za strane ni za domaće investicije - poručuje Jurčić.
Dakle samo za nulu iduće godine nedostaju nam tri milijarde eura ili 22 milijarde kuna. To bi značilo da bi iduće godine investicije trebale rasti 42 posto samo da bismo se održali na nuli, pod uvjetom da ostale kategorije BDP-a stagniraju i da ubilježimo priljev investicija jednak ovogodišnjemu.