Aktualno Hrvatska Preporučeno

Bez velikih tvrtki poljoprivredna će proizvodnja nastaviti nemilice padati

nepoljoprivrednih
Edis Felić

Bi li naša poljoprivredna proizvodnja bila veća kada bismo uz ovoliko veliki broj malih proizvođača imali i adekvatan broj ‘lokomotiva’ – velikih tvrtki? Sugovornici s kojima smo razgovarali smatraju da bi bila veća, međutim, da bi sadašnje velike tvrtke ulagale u poljoprivrednu proizvodnju i osnivale se nove, moraju imati najvažniji resurs – poljoprivredno zemljište.

Usitnjeni posjedi

U novom broju Lidera pišemo o tome da samo 35 tvrtki (od kojih su tri OPG-a te dvije zadruge) u Hrvatskoj, kako kažu u HUP-u, imaju više od tisuću hektara poljoprivrednog zemljišta. Zato i ne čude upozorenja nekih proizvođača da bi nam za nekoliko godina vrijednost poljoprivredne proizvodnje mogla pasti sa sadašnjih 14 milijardi kuna na manje od deset milijardi kuna, unatoč velikim državnim (i EU) ulaganjima.

Krajem lipnja bilo je registrirano 164.914 OPG-ova te još 2226 obrta (ukupno 167140), dok je tvrtki 2809 i taj preveliki nesrazmjer broja malih i velikih poljoprivrednih proizvođača sugerira da tu nešto nije u redu. Aktualni Zakon o poljoprivrednom zemljištu prilikom zakupa državne poljoprivredne zemlje daje prednost OPG-ima, što bi u budućnosti moglo dovesti do daljnjeg usitnjavanja te do povećanja broja OPG-ova, ili pak dijelom do jačanja OPG-ova koji bi se širili. Razvoj tvrtki ostat će zabetoniran, a time i vrijednost poljoprivredne proizvodnje u najboljem će slučaju ostati na sadašnjoj razini. Osim toga, vlasnica konzultantske tvrtke Geja savjetovanje Zvjezdana Blažić u ovom Liderovom članku podsjeća i na dobro poznatu boljku hrvatske poljoprivrede – na gotovo niti započetu komasaciju, jer čak i s velikim, ali razbacanim zemljišnim parcele tvrtkama je proizvodnja skuplja.

Prokletstvo ratarskih kultura

Mnogi će kao protuargument istaknuti talijanske poljoprivrednike koji također nemaju velike površine, ali je njihova poljoprivreda jedna od jačih u Europi. No osim što su tehnološki opremljeniji, Blažić ističe da je njihova struktura proizvodnje drukčija, u znatno većoj mjeri proizvode voće, povrće te prerađene proizvode, kao i prerađevine na bazi mlijeka i mesa. Hrvatska se pak gotovo u najvećoj mjeri okrenula proizvodnji ratarskih kultura za koje su potrebne velike poljoprivredne površine.

Zato ni nema puno velikih tvrtki u Hrvatskoj koje bi mogle povući male, a bez njih teško da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje rasti.

Kompletan tekst s usporedbom prednosti i mana OPG-ova i velikih sustava pročitajte u novom Lideru, može i digitalno!

Komentari