Europska komisija prihvatila je 12. prosinca 2014. naš najveći operativni program ‘Konkurentnost i kohezija’ za financijsko razdoblje od 2014. do 2020., što je otvorilo put uporabi 6,881 milijarde eura sredstava Europske unije za ulaganje u rast i razvoj. Za sve nas to je dobra vijest.
Nikada dosad Hrvatska nije imala takav iznos nepovratnih sredstava koje može uložiti u razvoj i nova radna mjesta. Posebno veseli i to da je Operativni program ‘Konkurentnost i kohezija’ prihvaćen među prvih pedeset od više od dvjesto programa iz Unijinih država članica.
Za hrvatsko gospodarstvo vrlo je važno što će gotovo dvije milijarde eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj biti iskorišteno za potporu malim i srednjim poduzećima, istraživanje i inovacije, a znatan udio ulaganja, od više od 3,5 milijardi eura, uložit će se u zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama i prometnu infrastrukturu.
Naša velika prilika
A uskoro će biti raspisani i prvi natječaji, i to za velike infrastrukturne projekte koje smo pripremili ili je njihova priprema za sufinanciranje iz fondova EU u završnoj fazi te za tzv. sheme za dodjelu nepovratnih sredstava.
Malom i srednjem poduzetništvu bit će na jednom od prvih natječaja za potpore za ulaganja u modernizaciju postojećih tehnologija i razvoj novih proizvoda, procesa i usluga dodijeljeno oko 1,4 milijarde kuna. A to, naravno, nije sve.
Prvih pet poziva za dodjelu nepovratnih sredstava vrijedno je oko 2,5 milijarde kuna, a prvih 15 velikih infrastrukturnih projekata za koje se iduće godine očekuje raspisivanje natječaja vrijedno je oko pet milijardi kuna.
Fondovi EU naša su velika prilika, to stalno ističem i pozivam sve aktere na državnoj i regionalnoj razini da bez obzira na političku opredijeljenost zajedno pridonosimo što boljoj iskorištenosti sredstava EU za rast gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta te ravnomjerniji regionalni razvoj.
Inače, i 2015. nastavljamo provoditi strategiju koja se od početka mandata ove vlade zasniva na fiskalnoj konsolidaciji, provedbi strukturnih reformi i jačanju investicijskih aktivnosti. Bez obzira na to što ulazimo u izbornu godinu, na tome ćemo ustrajati. Red u javnim financijama, restrukturiranje gospodarstva, reforme u raznim područjima, zadržavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, na svemu tome radimo i radit ćemo i 2015. I pritom je jasna opredijeljenost Vlade da u mirovine i socijalna davanja ne diramo. Tu nema nikakvih rezova, zaštita umirovljenika i najpotrebitijih za nas je neupitna.
Vidljivi učinci integracije u EU
Na tom putu gospodarskog oporavaka ohrabruje što je nakon šest godina globalne ekonomske krize 2014. ostvaren kontinuiran rast industrijske proizvodnje i izvoza. U prvih deset mjeseci izvoz je rastao za 8,4 posto, a prema zemljama članicama EU za 11,3 posto, što su itekako vidljivi učinci integracije na jedinstveno europsko tržište. Industrijska proizvodnja u prvih deset mjeseci bilježi blag rast od 0,8 posto, a samo u listopadu od 2,7 posto na godinu. Ako se taj rast nastavi, a očekuje se da će tako biti, i povećamo li osobnu potrošnju mjerama kao što je izmjena poreza na dohodak kojim će se povećati plaće za milijun građana, uz najavljene investicije sufinancirane iz fondova EU mogli bismo napokon ostvariti i pozitivnu stopu BDP-a.
Pozitivno je i što kretanja na tržištu rada također pokazuju znakove oporavka ‒ prosječni broj evidentiranih nezaposlenih osoba u prvih deset mjeseci 2014. bio je 330.915, što je bilo za 3,3 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2013., a zabilježeni su i pozitivni trendovi većeg zapošljavanja od 4,9 posto u odnosu na 2013.
Kad govorimo o fiskalnoj konsolidaciji, proračun za 2015. predviđa deficit od oko 12,6 milijardi kuna ili 3,8 posto. Iako je riječ o manjem odstupanju od procedure prekomjernog deficita, jasna je Vladina namjera, kao što sam već istaknuo, da se i u izbornoj godini nastave fiskalna konsolidacija i provedba nužnih reformi. Ostaje i problem sve većega javnog duga, dijelom i zbog nove metodologije.
Nužna je pretpostavka za ispunjenje fiskalnih projekcija i ostvarenje pozitivne stope rasta od blagih 0,5 posto nakon šest godina recesije.
Ne bježimo od ocjene
Daljnje uštede u rashodima ovisit će o naporima u provedbi strukturnih reformi, osobito onih zapisanih u specifičnim preporukama Europske komisije, koje su definirane u osam područja: održivost javnih financija, jačanje poslovne klime, smanjenje nezaposlenosti, bolje upravljanje javnom imovinom, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, te učinkovitije sustave javne uprave, socijalne zaštite i pravosuđa.
Opća je ocjena, ali i stajalište Vlade, da je provedba reformi mogla biti brža i snažnija. Od te ocjene ne bježimo. Ali očit je i otpor nekim reformama.
A kad je riječ reformama, koje povećavaju efikasnost sustava i donose uštede u proračunu, podsjetit ću na neke od do sada provedenih, odnosno onih u visokoj fazi provedbe.
Nelikvidnost je smanjena s 40-ak na ispod 30 milijardi kuna. Postigli smo uredniju naplatu poreza i poreznog duga, a fiskalizacijom je uvelike povećan nadzor nad novčanim tokovima. Imamo središnji obračun plaća. Restrukturiranjem gospodarstva predstečajnim nagodbama dali smo priliku za spas posrnulim tvrtkama koje imaju tržište te tako sačuvali i radna mjesta. I brodograđevna industrija dobila je novu priliku.
Vezano uz očekivanja u 2015., izmjenama u poreznom sustavu nastojimo potaknuti konkurentnost gospodarstva i osobnu potrošnju – potaknuti ih oslobađanjem od oporezivanja reinvestirane dobiti, smanjenjem PDV-a za ugostiteljstvo, posebnim načinom obračuna PDV-a za građevinski sektor, smanjenjem parafiskalnih nameta, mogućnošću da obrtnici i mali poduzetnici koji imaju do tri milijuna kuna prihoda ne moraju plaćati PDV pri fakturiranju nego pri naplati, izmjenom poreza na dohodak te s time vezanom reformom financiranja lokalne samouprave...
Bolje upravljanje državnom imovinom
Važan je i segment boljeg upravljanja državnom imovinom, uključujući prodaju i privatizaciju imovine i tvrtki, njihovo restrukturiranje, kao i koncesioniranje dijela državne imovine radi smanjenja javnog duga. Uvjereni smo da monetizacija autocesta može biti dobar posao za Hrvatsku jer prevelik javni dug moramo smanjiti.
Aktivirali smo zapuštenu državnu imovinu u turističkom sektoru i stvorili uvjete za investiranje i privatizaciju državnoga turističkog portfelja. Restrukturiraju se i javna poduzeća, posebno najkompleksniji javni sustav u zemlji – Hrvatske željeznice, čime je znatno umanjena potreba subvencioniranja iz proračuna RH.
Valja istaknuti i da se za provedbu reformi novac dijelom osigurava iz fondova EU, a posebno za reforme zdravstvenog sustava, obrazovanja, sustava socijalne zaštite te za unapređenje javne uprave.
Zahtjevi za bolje ekonomsko upravljanje duboko su integrirani u ključni strateški dokument Sporazum o partnerstvu te u operativne programe za razdoblje od 2014. do 2020.
Junckerova inicijativa
I najnovije, plan ulaganja Europske komisije, tzv. Junckerova inicijativa, na tragu je koncepta za koji se zauzima Vlada Republike Hrvatske, a koji se temelji na fiskalnoj konsolidaciji, provedbi strukturnih reformi i istodobno jačanju investicijske aktivnosti.
Hrvatska je predložila svoje projekte, većinom iz prometne infrastrukture, energetike, zaštite okoliša te znanja, inovacija i digitalne ekonomije. U iduće tri godine vrijednost ulaganja hrvatskih projekata s Junckerova popisa bit će 7,47 milijardi eura.
Očekujem da će prioritet pri odabiru projekata imati oni koji pridonose jačanju konkurentnosti gospodarstva, a to znači ulaganje u inovacije, znanje, istraživanje i razvoj, zatim ulaganje u energetske projekte koji imaju regionalno značenje, poput našeg LNG terminala pa do projekata u prometnoj infrastrukturi na važnim europskim koridorima. Smatram da prednost svakako moraju imati projekti koji uz inicijalno ulaganje javnog novca mogu pridonijeti mobilizaciji i ulaganju privatnoga kapitala kako bi financijska poluga imala što veći učinak u rastu investicijske aktivnosti.