22. veljača 2016.

Brexit ili bitka za Europu

Britanija će imati posebne uvjete po kojima će u idućih sedam godina ograničiti prava doseljenika uključujući i one iz EU, ako ne želi neće sudjelovati u daljnjem povezivanju unutar EU, a zemlje izvan eurozone neće biti u lošijem položaju od onih s eurom.

Predsjednik britanske Vlade David Cameron svim će silama zastupati ostanak Velike Britanije u Europskoj uniji na referendumu 23. lipnja, nakon što je u dugim pregovorima u Bruxellesu dobio sve što je htio. Britanija će tako imati posebne uvjete po kojima će u idućih sedam godina ograničiti prava doseljenika uključujući i one iz EU, ako ne želi neće sudjelovati u daljnjem povezivanju unutar EU, a zemlje izvan eurozone neće biti u lošijem položaju od onih s eurom. Pohitao je pozvati Britance da ne glasaju za izlazak, dok u njegovoj vladi sjede ministri koji su protiv ostanka. Protiv je i šezdesetak od 330 članova njegove Konzervativne stranke u parlamentu te oporba. Britanija je od uvijek gajila svoju posebnost unutar EU ne dopuštajući da se dira u vanjsku politiku, obranu ili previše u gospodarstvo. Koristila je svoju gospodarsku snagu kako bi ostvarila svoje zahtjeve, uostalom kao sve velike i snažne zemlje u EU. Sada je iskoristila i prijeteću migrantsku krizu da dobije ono što želi, isto kao što to čine Grčka i Turska. Odmah se oglasila Škotska objavivši da će izaći iz Britanije ako napusti EU. Nicola Sturgeon, predsjednica škotske Vlade najavila je u tom slučaju ponovni referendum o nezavisnosti Škotske.

Lustracija se već diže vrijeme spominje kao neminovnost i u Hrvatskoj, nakon što su ju već provele Njemačka, Poljska, Češka ili Mađarska. Mišljenja za i protiv sve se više sukobljavaju, no usprkos bučenju i oko toga kao i oko svega u Hrvatskoj, priprema se Zakon o lustraciji. Ivan Tepeš, potpredsjednik Sabora, tvrdi da se ne radi o lovu na vještice i da nema potrebe osjećati se prozvanim onaj tko nije činio zločine. Nenad Stazić, zastupnik SDP-a u Saboru, pak, ne vidi tko bi nakon 25 godina demokracije imao koristi od lustracije. Sumnja da će to prihvatiti HDZ jer, veli, ako bi na taj popis došli članovi bivše komunističke partije, pola bi HDZ-a bilo lustrirano. No, o vremenima iz Drugog svjetskog rata smo slušali 50 godina i osuđivali ih, objavljeni su ratni putovi hrvatskih branitelja, pa zašto se ne bi znalo tko je radio za komunističku totalitarnu vlast na štetu svoje zemlje. Zlatko Hasanbegović, ministar kulture, o načinu na koji su koristili arhive razgovarat će s ministrima kulture i veleposlanicima zemalja koje su bile pod komunističkom vlasti.

Prvo poduzetničko gnijezdo je osnovano u Osnovnoj školi Stjepana Radića u Brestovcu Orehovičkom kako bi se djeca učila poduzetništvu u školi i izvan nje. Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, naglasio je da se HOK zalaže za jačanje strukovnog obrazovanja prema potrebama gospodarstva i da se poduzetništvu djeca trebaju učiti od malih nogu. U nekim europskim državama, rečeno je, poduzetništvu se podučava od osnovne škole što vodi društvu znanja. Na taj način mladi doznaju kako od zamisli doći do proizvoda, stvoriti novu vrijednost i preuzeti odgovornost za svoj život. Bilo bi odlično kada bi ovakva nastojanja zaživjela u svim školama. Pod stručnim vodstvom djeca bi mogla doista mnogo toga naučiti posebno o samosvijesti i upornosti. Bit poduzetništva je učenje na greškama i ne doživljavanje neuspjeha kao potpunog kraja, već mogućnosti za novi početak s većim iskustvom i snalažljivošću.

Na sedmoj Liderovoj Konferenciji o budućnosti obiteljskih tvrtki, Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta, najavio je da će ovaj tjedan vlada objaviti smjernice gospodarske i fiskalne politike. Dodao je da Tihomir Orešković, predsjednik Vlade, nastoji riješiti administrativne prepreke i da mu je stalo do onih koji stvaraju novu vrijednost od velikih investicija do malog i srednjeg poduzetništva te obiteljskih tvrtki. U Hrvatskoj nema dobrih primjera prijenosa poslovanja starijih naraštaja na mlađe, a pred tom teškoćom će se uskoro naći 16.590 tvrtki koje vode oni iznad 55 godina, upozorila je Mirela Alpeza, direktorica Cepora na temelju podataka istraživanja Business Transfer Barometra. Zoran Zemlić, direktor KPMG-a kazao je da obiteljske tvrtke čine dvije trećine svih svjetskih tvrtki te da je njihov životni vijek skraćen uslijed globalizacije i novih tehnologija. Ali, u zadnjih godinu dana je u Hrvatskoj čak 66 posto poduzeća uvećalo prihode iako broj zaposlenih nije rastao, veli Zemlić. Na okruglom stolu Partnerstvo braće i sestara ustanovilo se da su životi poduzetnika u najbližem srodstvu podudarni. Od malena su bili uključeni u razgovore o obiteljskom poslu te nije bilo prepirki oko podjele mjesta, jer su ih preuzimali prema svojim sklonostima i stoga što se karakterno podudaraju.