Brine me šutnja poduzetnika, brine me mirenje sa situacijom - priznao je to Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjh poduzetnika pri HUP-u na tradicionalnom radnom ručku čiji je gost ovoga puta bio guverner HNB-a Boris Vujčić.
Mirenje sa situacijom na neki se način ogledalo i u broju gostiju kojih je na svakome ručku sve manje, u pitanjima poduzetnika koji su pokazali da ne razumiju ulogu središnje banke, ali od nje očekuju spas, pa i u sadržaju guvernerova izganjanja koji više nema što novo reći. Sve je već izrečeno. Ili su barem novinari sve več čuli.
Nakon nabrajanja ograničenja dosega monetarne politike (previsoka eurizacija, visok udjel stranog vlasništva nad bankama, ograničena kontrola nad cijenom kredita...) i svega što je HNB činio i u vrijeme kreditnog buma i u vrijeme krize/recesije/depresije (svojim je potezima uvijek djelovao kontraciklički) ponovio je kako HNB čini sve ne bi li banke ponukao da privredi počnu odobravati kredite. Iako nema izravne kauzalne veze između rasta kredita i rasta BDP-a (Hrvatska je u široj regiji godinama imala najveću stopu rasta kredita i najmanju stopu rasta BDP-a).
Ponovio je kako svi dosadašnji napori nisu ostali posvema bez rezulatata - čak su i modeli A i B, pokrenuti u vrijeme premijerke Kosor - ‘izvukli‘ oko 12 milijardi kuna kredita. Kome i za što drugo je pitanje. Najnoviji model - obvezno upisivanje blagajničkih zapisa kod HNB-a, potom otkup zapisa u visini 50 posto rasta kredita - jedna je od posljednjih ideja kojom HNB neizravno može pomoći realnom sektoru.
Doduše, postoji još jedna inicijativa za financiranje malih i srednjih poduzeća, ona stiže iz EU. Konkretno, nositelj inicijative bili bi EIB (Europska investicijska banka) i EU fondovi. Kako? Tako da dio kreditnog rizika preuzmu upravo EIB i strukturni findovi. No dosadašnji je interes za to prilično ograničen, podržale su je samo tri zemlje (Španjolska, Portugal i Malta, iz razumljivih razloga) i to uglavnom zbog toga što se glavna alokacija sredstava iz fondova već dogodila. U skladu s vremenskom dinamikom nacionalnih pregovora o alokaciji strukturnih fondova za 2015. oživljavanje interesa za tu inicijativu može se očekivati na jesen ove godine. U međuvremenu poduzetnici mogu samo kritizirati u tišini, kakao sada čine, i podnositi sumanutu ideju vlasti da će rastom porezne presije zemlju izvući iz letargije. Za istisnki oporavak treba nam, tvrdi Lovrić, stotinu tisuća potrošača, ljudi s dohotkom koji će obnoviti potražnju za proizvodima iz domaće ponude. Bez toga poduzetnici neće htjeti postati poslodavci. Ako uopće prežive.