Prijedlog proračuna za 2015. godinu rezultat je kompromisa između nastojanja Vlade da prevelikim rezovima ne ugrozi gospodarski rast i obveza koje kao članica EU-a imamo u uklanjanju detektiranog prekomjernog proračunskog manjka i prisutnih makroekonomskih neravnoteža, komentirali su danas iz HGK.
Državni je proračun u 2015. godini smanjen u odnosu na onaj iz prijedloga posljednjeg ovogodišnjeg rebalansa za 1,1 milijardu kuna, ali podaci nisu u potpunosti usporedivi zbog sada šireg obuhvata proračunskih korisnika i efekta izlaska HZZO-a iz državne riznice, smatraju u Komori.
- Predloženi proračun predstavlja nastavak dosadašnje fiskalne politike u sklopu koje izostaje dugoročnija vizija građenja izlaska iz gospodarske krize, koja bi se temeljila na poreznom rasterećenju poduzetništva i na održivim uštedama kao posljedicom strukturnih reformi. Ono što je ohrabrujuće jest što se prijedlog proračuna za 2015. godinu temelji na realnijim makroekonomskim projekcijama te davanju važnosti korištenju sredstava fondova EU-a - kaže Luka Burilović, predsjednik HGK.
U komentaru se navodi kako na prihodnoj strani državnog proračuna za 2015. godinu rastu porezni prihodi, što potvrđuje ranija očekivanja da će od provedbe mini porezne reforme profitirati središnja država i dijelom stanovništvo i mali poduzetnici, dok će teret podnijeti lokalna država (predviđa se gubitak prihoda na lokalnoj razini od 2 milijarde kuna, od čega bi se polovina kompenzirala iz državnog proračuna). Ukupni su efekti poreznih promjena za sada neizvjesni i vjerojatno precijenjeni u odnosu na veličinu promjene potrošnje stanovništva, a time i poticaj koji će to imati na gospodarski rast.
Na rashodnoj strani državnog proračuna, nastavljaju u HGK, i nadalje se ne naziru bitni pomaci u strukturi državne potrošnje. Pozitivan je pomak što se zauzima čvršći stav prema ostvarivanju planiranih ušteda, što uključuje smanjivanje osnovica plaća ako se uštede ne ostvare te inzistiranje na obaveznom korištenju fondova EU-a u realizaciji planiranih investicija. Ohrabrujuće je usmjeravanje na korištenje sredstava iz fondova EU-a i na razini središnje i na razini lokalne države, što bi moglo dati znatan doprinos izlasku zemlje iz krize. Također, dobro je što se ovim prijedlogom proračuna težište fiskalne prilagodbe konačno seli prema rashodnoj strani proračuna jer nas jedino znatnija promjena u veličini i strukturi javne potrošnje može izvesti na put izlaska iz gospodarske krize.
Predloženi plan državnog proračuna za 2015. godinu u načelu je nastavak dosadašnje fiskalne politike koja se oslanja na postupne pomake traženjem parcijalnih ušteda te dodatnih prihoda kako bi se primarno stabilizirala situacija na razini središnje države.
Izostaje cjelovita i dugoročnije orijentirana vizija građenja izlaska iz gospodarske krize, temeljena na poreznom rasterećenju poduzetništva i stanovništva te na održivim uštedama koje su rezultat strukturnih reformi, navodi se u komentaru Komore.
Stoga i ovaj proračun prati opasnost neostvarivanja planova s obzirom na to da se on u velikom dijelu oslanjaju na planirane, a još uvijek neizvršene reforme, u čijoj se provedbi zasad ne pokazuje dovoljno odlučnosti. Pozitivno je ipak što su proračunske proporcije ovaj put planirane pod nešto realnijim makroekonomskim pretpostavkama, temeljene na rastu BDP-a od 0,5% u narednoj godini, mada je i to optimističnije od procjena Europske komisije (0,2%), zaključuju u HGK-u.