Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić ocijenio je danas ciničnom reakciju Hrvatske udruge banaka (HUB) na Vladin prijedlog izmjena Zakona o zaštiti potrošača kojom se zabranjuje naplata opomena koje ih upozoravaju na kašnjenje u ispunjavanju preuzetih novčanih obveza.
- Izjava HUB-a po kojoj će Vladina odluka samo ugroziti potrošače jer će im se odmah vršiti naplata, a da je reakcija na preko 80 posto opomena pozitivna, je nešto što smatram ciničnim jer svaka pristojna banka neće ići u naplatu nego će i dalje slati opomenu jer u okviru tri milijarde kuna, koliko banke prihoduju od naknada, sasvim sigurno imaju dovoljno novca za trošak od desetak, petnaest lipa - izjavio je Čačić. Rekao je da Vlada neće odstupiti od svoga prijedloga.
Čačić kaže da je riječ o problemu koji se povlači desetljećima i o kojem su vođene ozbiljne rasprave te da ni Hrvatska narodna banka, HUB i banke pojedinačno nisu reagirale premda su mogle. Banke godišnje prikupe tri milijarde kuna kroz različite vrste naknada unutar čega je i naknada za opomene, upozorava Čačić te kaže kako je europska praksa različita - Italija nema naknade, u Švedskoj se to smatra neprimjerenim, a u Sloveniji su propisana ograničenje.- Naša odluka u Ministarstvu je bila da potrošači, kad kupuju proizvod, bez obzira radi li se o robi ili kreditu, u okviru cijene ili kamata na kredit plaćaju i trošak potencijalne opomene, a naročito kad govorimo o zateznoj kamati koja je kaznena i u kojoj je obilno nadoknađena svaka eventualna troškovna stavka za opomenu - rekao je Čačić.Vlada je s jučerašnje sjednice u Sabor uputila izmjene Zakona o zaštiti potrošača prema kojima građani koji kasne s plaćanjem više neće morati plaćati opomene koje ih na to upozoravaju.
Po tim izmjenama, trgovci, a Zakon pod njima podrazumijeva sve koji djeluju na tržištu pa prema tome i banke, telekomunikacijske tvrtke i javna poduzeća, više neće smjeti naplaćivati opomene koje šalju građanima.Iz HUB-u pak navode da bi, ako banke slijedom ove primjene izmjena reduciraju svoju praksu opominjanja u odnosu na dosadašnju, to u praksi moglo rezultirati bržim aktiviranjem mogućnosti prinudne naplate, koja je uvijek troškovno ‘teža‘ i skuplja za potrošača. U HUB-u kažu da opomene i obavijesti podsjećaju dužnike na obvezu podmirenja njihovih obveza te da se to nužno mora razumjeti kao postupanje u interesu dužnika kojim ga banka obavještava o nastalom dugovanju i kao poziv da se obrati u banku kako bi se uvidjeli načini mogućeg rješenja.
Ocjenjuju da s aspekta zaštite interesa potrošača, Vladin prijedlog nije konstruktivan te navode da je slanje opomena prije prinudne naplate dobra praksa u korist potrošača. HUB smatra kako naplatu naknada po obavijestima/opomenama ne treba tretirati kao izvor prihoda za banku, već ići za zakonskim definiranjem prava samo na naplatu realnih troškova izrade i slanja obavijesti. Umjesto ukidanja naplate troška opomene, u HUB-u vjeruju da bi u korist potrošača bilo ispravnije nadzirati i po potrebi propisati mjeru visine tog troška kako ne bi bio prekomjeran te se zalažu za propisivanje limita troška opomena.