U nekretninskom biznisu vrijede samo tri pravila – lokacija, lokacija i lokacija. Zahvaljući dobroj geografskoj lokaciji, grad Čakovec oduvijek je bio daleko napredniji od susjednih gradova.
Prometno gledano, položaj ovog 80 kilometara kvadratnih velikog grada je idealan jer se u njemu sijeku prometni koridori europskog značaja. Najznačajniji prometni koridor je sjever – jug, koji preko Budimpešte na sjeveru i ostalih mađarskih gradova na sjeveroistoku preko Čakovca vodi do Jadranskog mora tj. Sredozemlja. Drugi značajan koridor, istok-zapad, račva se kod Čakovca i vodi prema Sloveniji – zapadu Europe. Međutim, Čakovec nije oduvijek bio gospodarski centar Međimurja, niti se odličan geografski položaj naplaćivao kako se mogao naplatiti. Najveći porast populacija dogodio se sa prijelaza 18. na 19 stoljeće kada se sagradila urbana baza i osnova gospodarskog života – obrnici: postolari, krojači, lončari i veliki ceh koji je udružio mesare, kovače, brave, kožare i tkalce.
Od tekstila do prehrane Najvažniji događaj u gospodarskoj povijesti grada se bez sumnje dogodio 1932. godine, kada je grad dalekovodom spojen na slovensku hidroelektranu Fala. Time je Čakovec dobio jeftinu i sigurnu opsrbu električnom energijom te se kako kroničari grada kažu, od obrtničkog i trgovačkog mjesta pretvorio u industrijski grad, kojim je godinama dominirala tekstilna i prehrambena industrija. Gospodarski uzlet zaustavio je Drugi Svjetski rat, nakon čijeg završetka grad biva manje-više gospodarski zapostavljen. Međutim, u periodu nakon Drugog Svjetskog rata svi napori usmjereni su prema razvoju tekstilne industrije. Sukladno tadašnjoj politici, najvažnije je bilo masovno zapošljavati, za što je niskoprofitabilna tekstilna industrija bila idealna. Nositelj razvoja bila je Međimurska trikotaža Čakovec (MTČ) koja je nastala nacionalizacijom tvrtke Braća Graner te Čateks koji je nastao spajanjem Prve Međimurske tkaonice i Samuel Neumanna. Iako su svojevremeno bili tekstilni giganti, Čateks danas ostvaruje godišnji promet od oko 60 milijuna kuna, zapošljava 343 osobe te je lani poslovao sa gubitkom od 11 milijuna kuna. MTČ-ova priča još je tužnija jer je jedini zaposlenik te kompanije stečajna upraviteljica.
Druga povijesna osnovica gospodarskog razvoja bila je prehrambena industrija, naslonjena na Čakovečke mlinove koje vodi Stjepan Varga i Vajdu pod direktorskom palicom Vladimira Mesarića. Prehrana se kao industrijska grana pokazala daleko otpornija na promjene društvenog uređenja jer u ove dvije tvrtke danas radi više od 500 zaposlenih, uz godišnji prihod od po 200 milijuna kuna svaka. No lider u segmetu prehrane je ipak Perutnina Ptuj Pipo. Od povijesno znajačajnih poduzeća valja spomenuti Građevinski kombinat Međimurje, koji je sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća imao više od osam tisuća zaposlenika. Zahvaljući vrhunskoj kvaliteti obavljanja poslova smatran je jednom od najboljih građevinskih firmi u bivšoj Jugoslaviji.
Rast prihoda u čakovcu Prema Liderovoj top listi 50 najvećih poduzetnika u Međimurskoj županiji, čak 27 poduzeća sa liste dolazi iz Čakovca. Pritom je 50 najvećih u protekloj godini ostvarilo ukupan prihod od 5,9 milijardi kuna što je 3,7 posto više od prihoda iz 2012. godine koji je iznosio 5,7 milijardi kuna. Od spomenutih 5,9 milijardi kuna iz 2013. godine, čak 3,2 milijarde kuna zaradile su tvrtke sa sjedištem u Čakovcu. Za razliku od županije, čiji je ukupan prihod lani rastao, ukupan prihod najvećih kompanija iz Čakovca je blago pao (oko četiri posto).
Najvažniju ulogu, koja popravlja krvnu sliku ukupnog čakovečkog gospodarstva čine pređivačka i građevinska industrija te trgovina. U prošloj godini najveći pojedinačni poslodavac u Čakovcu sa 742 zaposlena bila je Perutnina Ptuj – Pipo. Najveći ukupni prihod od 414 milijuna kuna ostvario je maloprodajni lanac Metss u vlasništvu Čakovečkih Mlinova.
Najveću neto dobit zaradio je, pak, tekstilac Tubla tekstil koji je ujedno i treća najveća kompanija u gradu i županiji, dok je najveći gubitaš sa 11 milijuna kuna minusa Čateks. U odnosu na 2012. godinu najveći godišnjim skokom prometa od čak 83 posto hvali se Radionica Željezničkih vozila, dok se sa 26 posto manjim prometom najveći gubitaš Eko Međimurje.
Osim tisuću poduzetnika, u Čakovcu za život zarađuje 450 obrtnika. Dvadesetak njih se bavi tekstilom i proizvodnjom metalnih proizvoda, oko 70 ih je u građevini, a čak 150 u trgovini na malo i ugostiteljstvu. Koliko je neka kompanija zaista uspješna u svome poslovanju ipak najbolje ilustrira činjenica o novostvorenoj vrijednosti u razdoblju od jedne godine. Na samom vrhu te ljestice, sa novostvorenom vrijednošću od 64 milijuna kuna u 2013. godini nalaze se Perutnina Ptuj i Tubla. Po gotovo 50 milijuna kuna nove vrijednosti lani su stvorili i METSS te metalopređivač TMT. Peto mjesto, sa 40 milijuna kuna nove vrijednosti drže Čakovečki Mlinovi, do pozicije od šestog do desetog mjesta sa po dvadesetak milijuna kuna drže Vajda, Tvornica stočne hrane, RŽV i Ferro-Preis i papirnica Proming.
Prednosti za investitore Koliko ozbiljno Čakovec planira razvijati svoje gospodarstvo možda najbolje ilustrira činjenica da je prostorni kapacitet za pet industrijskih zona čak 111 hektara. Pritom najviše (53,7 hektara) otpada na gospodarsku zonu Pustakovec, 32,6 hektara na industrijsku zonu Čakovec, po deset hektara za gospodarske zone Zapad i Ivanovec i 5,6 hektara na radnu zonu Martane. Gospodarske zone nisu povučene ‘od oka’ nego su dio veće stretegije, točnije Strateškog plana za gospodarski razvoj Čakovca, koji je donesen još 2005. godine. U planu jasno stoji da su gradski čelnici svjesni da je grad napredniji u odnosu na hrvatski prosjek, no da rast usporava unatoč resursima. Kao najveće prednosti i snage grada osim već spomenutih jakih poduzeća i izvrsne prometne povezanosti navode se i formirane industrijske zone tj. dobro upravljenje prostorom, izvrsna suradnja sa susjednim gradovima u inozemstvu, dobra međusobna suradnja poduzetnika, velike zalihe nezagađene podzemne pitke vode i vode površine koje je moguće iskoristiti za turizam.
Marljivi Međimurci Od ostalih prednosti koje bi potencijalni investitori trebali imati na umu potrebno je reći da u okolici grada ima dovoljno prostora za ekološku proizvodnju hrane, da je radno aktivno stanovništvu marljivo, čime se Međimurci posebno diče te da se postoje sve pretpostavke za razvoj IT tehnologija. Gradski proračun ove, ali i iduće dvije godine planiran je u iznosu od 114 milijuna kuna, dok na gradonačelniku Stjepana Kovaču preostaje odluka koliko će novca uložiti u podršku agresivnog gospodarskog razvoja, a koliko u svakodnevne usluge koje uljepšavaju život Čakovčana.