Cijene naftnih derivata u Hrvatskoj ove bi godine mogle biti, u prosjeku gledano, više nego lani. Naime, prema predviđanjima američke Agencije za energetiku (EIA), prosječna cijena barela nafte (tipa brent) mogla bi biti 60 dolara. Budući da je lanjski prosjek bio oko 54 dolara, to znači poskupljenje za 11 posto.
Iako barel nafte nema nikakve izravne veze s određivanjem cijena naftnih derivata u Hrvatskoj, on ipak pokazuje određeni trend kretanja. Prosječna cijena eurosupera 95 lani je bila 9,39 kuna po litri. Najviša cijena zabilježena je sredinom travnja 2017. (9,76 kuna), a najniža potkraj lipnja (8,93 kune).
>>>Zoltán Áldott: Transformirat ćemo i proširiti područje rada
Kada je riječ o eurodizelu, prosječna cijena lani je bila 8,70 po litri, godišnji maksimum iznosio je 9,14, a minimum 8,17 kuna. Ako se rast barela ukalkulira u osnovnu cijenu benzina i dizela (dakle ogoljenu od PDV-a i trošarina), prosječna cijena eurosupera 95 ove bi godine mogla biti 9,86 kuna, a eurodizela 9,24 kune.
U odnosu na trenutačne cijene na benzinskim postajama, to je povećanje od 21, odnosno četiri lipe po litri. Cijene goriva u Hrvatskoj samostalno određuju naftne kompanije, od kojih je najveća Ina, na čijem je čelu Zoltán Áldott, što im daje mogućnost da se cijene mijenjaju čak i svakodnevno.
Temelj za određivanje konačnih cijena na benzinskim postajama i dalje je formula kojom se nekada koristilo Ministarstvo gospodarstva kada je određivalo maksimalne cijene, a ‘izvor‘ su cijene naftnih derivata kojima se trguje na tzv. Mediteranskoj burzi. Budući da cijene derivata s Mediterana često slijede cijene barela, ponajviše kada one rastu, nameće se zaključak da bi tako moglo biti i ove godine