Aktualno Hrvatska Preporučeno

Crna knjiga udruge Lipa: Porezni obveznici lani platili 33 tisuće kuna samo za janjetinu

Udruga poreznih obveznika Lipa predstavila je prvo izdanje Crne knjige trošenja javnog novca za 2018. godinu. U Crnoj knjizi odabrani su primjeri neefikasnog i neodgovornog trošenja novca poreznih obveznika prikupljeni iz javno dostupnih izvora, kao i dojava građana. Prikupljeno je oko 100 slučajeva samo iz prošle godine, a u knjizi je predstavljeno četrdesetak najzanimljivijih.

Porezni obveznici plaćaju previše toga što ne služi općem dobru i boljitku građana, a primjeri iz Crne knjige dokazuju svu ludost trošenja novca poreznih obveznika. Tako se među primjerima mogu pronaći slučajevi poput onoga iz općine Polača gdje se poreznim novcem kupuje janjetina za 33 tisuće kuna, zatim primjer HGK koja je novcem obveznika plaćanja članarine toj instituciji otišla na utakmicu Svjetskog prvenstva u Rusiji ili pak primjer kazališta u Požegi koje nema glumce, ali se također financira novcem od poreznih obveznika.

Također, iz udruge Lipa navode primjer Uljanika kao najvećeg gubitaša, zatim Hrvatske željeznice koje bi bankrotirale bez potpora, problem potpora i poticaja koji se isplaćuju i javnom, ali i privatnom sektoru te financiranje gubitaša. Tu se smjestio i Vodovod, koji ‘curi’, a probleme infrastrukture plaćaju građani. Tako se saznalo da su najveći problem ilegalni priključci, ali i gubitci na cijevima gdje prednjači grad Gračac, gdje čak 91 posto vode ne dođe do krajnjeg korisnika. Također, iz udruge su kazali kako se na održavanje sustava troši i do 2 milijarde kuna.

Uz primjere razbacivanja milijardama, Lipa je uz svaki slučaj predstavila i preporuke kako ga riješiti i kako su se novci mogli koristi na razumniji način i na opće dobro svih građana države.

Mi smatramo da bi ovlasti Državnog ureda za reviziju trebali proširiti na način da institucije koje dobiju uvjetno mišljenje i ne isprave nepravilnosti budu kažnjene smanjenjem sredstava u sljedećem fiskalnom razdoblju. Jedan od prijedloga je i da se financiranje udruga regulirala po principu ‘kunu za kunu’ što znači da se udruge mogu natjecati za javni novac samo ako dokažu da imaju potporu građana kroz privatne donacije – rekao je Davor Huić, predstavnik udruge Lipa.

Jedna od najvažnijih preporuka koje Lipa upućuje prema Vladi RH je ta da se preispitaju principi, kriteriji i procedure za dodjelu garancija kako se ne bi ponovila katastrofalna šteta za proračun koju je dosadašnja politika dodjele garancija brodogradilištima donijela Hrvatskoj.

– Jedna smo od najsiromašnijih zemalja u EU i zaostajemo za onima do kojih smo još prije par godina bili bolji, razvijeniji i bogatiji. Razlog tome je, između ostalog, i maćehinski odnos političkih elita prema javnim sredstvima i privatizacija novca poreznih obveznika – dodao je Huić.

Ekonomist Vuk Vuković je kao jedan od glavnih problema naveo nedostatak bilo kakve odgovornosti za rezultate i prema poreznim obveznicima.

Velimir Šonje je kazao kako ga od svih primjera neracionalnog trošenja najviše zabrinjava dio koji se odnosi na troškove rada u najšire shvaćenom državnom sektoru, što uključuje i državna poduzeća.

Crna knjiga je zbirka angdota i ako bismo tu priču htjeli sagledati sistematski trebali bi krenuti kroz strukturu troškova i državnog proračuna i lokalne uprave i samouprave i državnih poduzeća. Kada tako gledamo imamo par područja gdje imamo najviše neracionalnosti. To je prije svega ukupna masa plaća, tj. ukupan trošak koji se u državi troši za izdatke za plaće. S 11 posto udjela u BDP-u u usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska iskače iz tog prosjeka i ima prostora za smanjenje mase plaća. Znači ne pojedinačnih, nego mase. Naprosto treba racionalizirati operativne procese u cijelom državnom aparatu. To ne znači manje izdatke nego da se rad efikasnije ulaže u njih. Kao rak-ranu bi izdvojio nepotizam i neprofesionalizam koji se najviše vidi u angažiranju ljudi u državnim poduzećima. To je trošak za društvo mnogo veći od onoga što vidimo u stavkama nekih budžeta – rekao je Šonje.

Cilj ovog projekta je ne samo evidentirati sve slučajeve nego smanjiti opseg stvari o kojima se odlučuje arbitrarno, kao i smanjiti prostor za manipulaciju. Cijeli projekt je financiran kroz crowdfounding kampanju s više od 500 donacija.