Nakon što je postao bivši prvi potpredsjednik Vlade Zorana Milanovića, ministar gospodarstva i bivši šef HNS-a te odslužio zatvorsku kaznu zbog prometne nesreće u Mađarskoj, ‘pročulo‘ se da je postao mekši i odmjereniji u nastupu. Od oholosti, arogantnosti, samopouzdanja i dominantnosti, značajki koje su Radimira Čačića ‘krasile‘ prije, osjete se samo zadnje dvije.
S Narodnom strankom – reformistima, kojom se ponovno uključuje u politički ring, nastavlja zastupati stajališta koja, napominje, zastupa već 24 godine. S reformiranim Čačićem razgovaramo o sadašnjem i budućem političkom i ekonomskom životu Hrvatske.
• Juncker je predstavio plan koji bi trebao privući 315 milijardi eura investicija i pokrenuti gospodarstvo EU. Nismo li sličnu priču u Hrvatskoj već prošli?
– Ponovio je varijaciju na temu koja je općepoznata od starog Rima; kako u trenutku stagnacije probuditi ukupne resurse gospodarstva i s najmanjim ulogom javnih sredstava privući što više zainteresiranih za investicijski ciklus. To su osnove onoga s čime se slažem u ekonomiji, a očito se ne slažu baš svi, da zemlju može uništiti jedino nestvaranje nove vrijednosti. Juncker je to učinio tako da je formirao fond koji će raspolagati s 21 milijardom eura. To bi trebalo privući novac za ulaganje u širokopojasnu mrežu, energetsku i prometnu infrastrukturu itd. Govori o ukupnom dizanju kapaciteta europskoga gospodarstva, a posebno o širokopojasnom internetu i infrastrukturi. Dakle, o nečemu o čemu govorim oduvijek. Koncept s kojim izlazi nužan je, pozitivan, ali od toga mi nećemo imati ništa.
• Ništa? Lista želja poduža je - 77 projekata teških 21,5 milijardi eura.
– Ništa! Zato što pretpostavlja sposobnost da se osmisle, ponude i realiziraju projekti. Vlada u vezi s tim neće učiniti ništa. To je provjerljivo iz osnovnih brojeva. U prosjeku imamo budžet od 11 milijardi kuna na godinu iz fondova EU. Možemo uzeti 15 i više, nitko nam ne brani. Imali smo ispriku da ne možemo jer smo tek 1. srpnja 2013. ušli u EU pa nismo bili spremni, ali trebali smo biti jer smo ulazili ‘samo‘ 10 godina. Od 11 milijardi kuna iz fondova EU za 2014. iskoristili smo 3,04 milijarde, a u proračun EU dosad uplatili 3,6 milijardi. Treba li što dodati? Za 2014. više nema isprika. Imali smo dovoljno vremena da razumijemo što Europa traži i nudi. Prioritet su željeznice, koridori kroz Hrvatsku, tu su i LNG projekt na Krku, Zagreb na Savi, projekti u vodoopskrbi i odvodnji. Prioritetni fondovski smjerovi potpuno se poklapaju s našim prioritetima i očito riječ je samo o našoj sposobnosti da pripremimo projekte.
• Dosta ste kritični prema Vladi. Vjerujete li da bi bilo drugačije da ste ostali u njoj? Ili da se vratite treći put?
– Siguran sam da bi se već gradili Plomin C, LNG terminal i Ombla. Vjerujem da bi se formirala oba fonda, a gotovo sigurno uspio bih nametnuti uvođenje mjerljivosti u javnu upravu i pravosuđe te eliminirati politiku iz javnih tvrtki.
>>>Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.